Neposredno pred Drugi svjetski rat, u okviru grupe “Collegium Artisticum”, slikar Ismet Mujezinović nacrtao je strip Seoba Slavena, za koji je književnik Zija Dizdarević napisao tekst

Piše: Saida MUSTAJBEGOVIĆ

Prvi bosanskohercegovački strip Seoba Slavena nacrtao je slikar Ismet Mujezinović (Tuzla, 1907–1984). Ovo je rijetko poznata informacija koju su za magazin Stav potvrdili slikarev sin Ismar Mujezinović i historičar umjetnosti Ibrahim Krzović.

Ismet Mujezinović nacrtao je strip neposredno pred Drugi svjetski rat, a u crtežima nije bilo “oblačića”, mada su bili tekstualno popraćeni. Autor je teksta književnik Zija Dizdarević (Vitina, 1916 – Jasenovac, 1942). Krzović podsjeća da su u to vrijeme Dizdarević i Ismet Mujezinović stanovali skupa u Sarajevu. Ovi umjetnici podržavali su rad grupe “Collegium Artisticum”, koja je djelovala od 1939. do 1941. godine kao sekcija Sarajevske filharmonije.

Principi rada bili su joj “sinteza umjetnosti po uzoru na avangardna stremljenja sintetičkog pozorišta, multikulturalnost kao kontrapunkt nacionalističkim stremljenjima i antifašistička politička orijentacija”. Osnovali su je kompozitor i dirigent Oskar Danon, slikar Vojo Dimitrijević i arhitekta Jahiel Finci. Grupi “Collegium Artisticum” priključili su se mnogi značajni bosanskohercegovački umjetnici i intelektualci, među kojima i slikar Ismet Mujezinović, potom Emerik Blum, Jelena Kešeljević, Danijel Ozmo itd. Ovaj sintetički teatar trebao je, prema programu koji je odmah bio jasan, objediniti sve umjetnosti, od muzike, plesa, pantomime, arhitekture, slikarstva i filma do drame i poezije.

U prvom programu, koji su izdali umjetnici, napisali su da svojim angažmanom hoće da pokažu “da nisu uzalud proveli tolike godine učeći po školama, radionicama, u životu”. U februaru 1941. godine organizirala je grupa izvođenje predstave Zašto plače mala Ema, koja govori o nadolazećem ratu i fašizmu, te im je nakon toga zabranjen rad. Bio je to njihov posljednji nastup pred rat, koji će neke od njih odvesti u Narodnooslobodilačku borbu, a druge u logore i smrt.

“Ne znam gdje i u koliko je nastavaka objavljen, ali su ostale skice i crteži za taj strip. Za pretpostaviti je da je objavljivan u nekom ljevičarskom časopisu ili novinama?! Pobuda je bila socijalizacija sredine i obrazovanje mas-medijem. Mislim da je tekst pisao Zija Dizdarević”, kazao je Ismar Mujezinović za Stav.

S obzirom na to da je grupa umjetnika “Collegium Artisticuma” držala “cijeli kulturni život grada” i da su edukativne poruke slate na različite načine, Ismar Mujezinović smatra da Seoba Slavena nije zabilježena jer u to vrijeme strip nije smatran ozbiljnom umjetnošću.

U tuzlanskoj Međunarodnoj galeriji portreta “Ismet Mujezinović” kažu da nemaju podataka o Seobi Slavena, mada Ismar Mujezinović smatra da se među dvije hiljade radova u galeriji nalaze i neki od Mujezinovićevih crteža. Tablu stripa Seoba Slavena, koja je objavljena u monografiji velikana bh. slikarstva, Ismar je našao u očevoj zaostavštini. Kako se i sam u mladosti interesirao za strip, zapamtio je ove očeve priče. Originalne table koje su štampane vjerovatno su zagubljene. “U to se vrijeme priprema nije vraćala iz štamparije autorima”, podsjetio je Ismar Mujezinović.

S druge strane, Mevludin Ekmečić, inicijator osnivanja Međunarodne galerije portreta “Ismet Mujezinović” i njen prvi direktor, o stripu Seobi Slavena ne zna ništa, mada se s Ismetom Mujezinovićem družio od 1947. godine. Krzović smatra da je razlog tome prosta činjenica da je strip u Jugoslaviji dozvoljen tek nakon pada “Željezne zavjese” 1948. godine i da je na ovim prostorima afirmiran u decenijama koje su slijedile.

KOMENTARI:
Loading...