Kada se govori o kreditima koje odobravaju banke i mikrokreditne organizacije uglavnom se spominju zaštita kreditora, odnosno onih koji daju novac, te zaštita žiranata. Rijetko se kada spominje i zaštita onih koji su dobili taj novac, posebno u situacijama kada je dug u cjelosti vraćen.

Primjera radi, dužnici, prilikom dobijanja kredita moraju dati i neki zalog, odnosno, kako se o službeno zove, sredstvo osiguranja ili kolateral. U zavisnosti od odobrenog iznosa i vrste kredita, nekada je to potpisana mjenica, bez upisanog iznosa, nekada administrativna zabrana na plaću, a u slučajevima stambenih kredita, ugovor o hipoteci na stan ili kuću.

Šta, recimo, može spriječiti banku da aktivira naplatu duga putem hipoteke, čak i nakon što je kredit u cijelosti isplaćen, a da se u naknadnom postupku, nakon što je klijentu oduzeta i eventualno prodata kuća ili stan, ustanovi da se radilo o “greški u sistemu”?

– Sve banke i MKO su, nakon cjelokupne otplate kredita, po zahtjevu obavezni izdati potvrdu o otplaćenom kreditu. Nakon otplaćenog kredita banke po zahtjevu klijenta izdaju brisovnu dozvolu za brisanje upisa hipoteke na nekretninu na koju je prvobitno bila i upisana hipoteka u korist banke, a koja se mora dalje sprovesti u Zemljišno-knjižnom uredu kako bi se izvršilo brisanje. Klijent je zaštićen nakon otplate kredita momentom dobijanja potvrde od banke ili MKO, s obzirom na to da tada prestaju sva prava i obaveze koje su nastale iz ranije zaključenog ugovora o kreditu – kazala nam je Amra Kadrović, glasnogovornica Agencije za bankarstvo FBiH.

Sličan odgovor smo dobili i od Agencije za bankarstvo RS-a.

– Prema Zakonu o obligacionim odnosima, banka i MKO je o svom trošku dužna izdati potvrdu o izmirenju kredita, ali tek nakon zahtjeva klijenta koji je taj kredit otplatio. Isto se odnosi i na sredstva obezbjeđenja. Banka i MKO je dužna vratiti mjenicu i druga sredstva osiguranja na zahtjev klijenta. Što se tiče hipoteke, banka je dužna na zahtjev klijenta izdati brisovnu dozvolu, kojom klijent obavještava nadležni sud o izmirenju kredita. Na osnovu brisovne dozvole sud briše banku kao titulara založnog prava sa predmetne nekretnine. Prema Zakonu o obligacionim odnosima sve radnje pokreće zainteresovana strana. Tako banke iniciraju potpisivanje ugovora o hipoteci prije odobravanja kredita, a klijent brisanje banke kao titulara založnog prava nakon otplate duga – izjavila je Sanja Marković, glasnogovornica Agencije za bankarstvo RS-a.

Međutim, šta građani mogu učiniti ako im službenik banke ili MKO odbije izdati potvrdu i vratiti sredstva osiguranja.

– Ukoliko bi neko od uposlenika banke ili MKO postupio suprotno zakonskim i podzakonskim odredbama, izložio bi se daljoj odgovornosti ako se utvrdi da je do takvog postupanja došlo zloupotrebom položaja kao i nesavjesnim postupanjem u radu. U takvim situacijama bi protiv tih osoba trebalo pokrenuti odgovarajuće postupke, a kako bi se sankcionisali – dodala je Kadrović.

Prema Zakonu o obligacionim odnosima, u ovakvim slučajevima građani se mogu obratiti nadležnom sudu.

 

Faktor.ba

KOMENTARI:
Loading...