Zakonom o porezu na dodanu vrijednost BiH uređeno je da su privrednici dužni platiti PDV od 1. do 10. u mjesecu za prethodni mjesec, bez obzira na to da li su naplatili svoje proizvode i usluge od kupaca.
Dakle, privrednici moraju, prije svega, platiti državi 17% od prodajne cijene prodanog proizvoda ili usluge, iako od kupaca još nisu dobili novac za te iste proizvode i usluge.

Piše: Mr. sci. Ajka BARUČIĆ (Autorica je suradnica Instituta za razvoj mladih KULT)

Nerijetko, period naplate potraživanja od kupaca je vrlo neizvjestan i traje dugo, čak po nekoliko mjeseci i godina ili potraživanja nikada nisu naplaćena. Privrednici i pored toga, moraju iznaći načine da isplate plaće i pripadajuće doprinose za svoje uposlenike, pokriju operativne i druge troškove poslovanja. U svemu tome, teško da ostaje nešto za ulaganje u rast, razvoj, nova zapošljavanja, inovacije i sve što nameću savremeni trendovi poslovanja. Vrlo često se privrednici zadužuju kod banaka da bi pokrili sve troškove, a time dalje produbljuju problem sa visokim kamatnim stopama i poteškoćama u praćenju dinamike otplate kredita. Ovakvim problemima najviše su opterećeni mali privrednici.

Bosanskohercegovački privrednik koji je pokrenuo vlastiti biznis, zaposlio samog sebe, zaposlio druge ljude, uplaćuje poreze koji odlaze u državni budžet za podmirivanje troškova državne administracije, a bori se da opstane.

Brojne su negativne statistike koje svjedoče nepovoljnosti poslovnog ambijenta u kojem domaća privreda djeluje.
Spas za privredu BiH

Takvom destimulirajućem poslovnom okruženju, u kojem privreda pokušava da preživi, doprinosi zasigurno i postojeći sistem plaćanja PDV-a po izdatoj fakturi. Pojedine europske zemlje pomažu likvidnost malih i srednjih preduzeća kroz uvedeni sistem plaćanja PDV-a prema naplaćenoj fakturi. To, ustvari, znači da privrednici plate PDV državi tek kada i oni sami naplate fakturu od svojih kupaca za proizvode koje su prodali i usluge koje su pružili. Ovaj sistem, međutim, uređuje i drugu stranu medalje. Odnosno, privrednici imaju pravo da im se odbije ulazni PDV za kupljene i primljene robe i usluge od dobavljača tek kada plate fakturu svojim dobavljačima.

U nekim zemljama Evropske unije ovakav sistem se primjenjuje godinama, a najduže od 1995. u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj. Zemlje koje primjenjuju ovaj sistem su odredile prag za porezne obveznike na temelju godišnjeg prometa koji u pojedinim slučajevima iznosi do dva miliona eura (npr. Španija, Irska, Italija), do 1,6 miliona eura (npr. Ujedinjeno Kraljevstvo) ili najčešće do pola miliona eura kakav je slučaj u Bugarskoj, Portugalu i Rumuniji. Prag može biti i niži, pa u Austriji iznosi 110.000 eura, a u Slovačkoj 100.000 eura, u Sloveniji 400.000 eura. I pojedine zemlje regiona nedavno su takođe uvele ovaj sistem plaćanja PDV-a za malu privredu, pa pravo na korištenje ovog sistema u Srbiji od 2013. i Hrvatskoj od 2015. godine imaju poreski obveznici koji godišnje ostvaruju do oko 400.000 eura. Dodatno se mogu propisati i drugi uslovi. Najčešće, zemlje su odredile da se ovaj sistem ne može koristiti za uvozne i izvozne isporuke roba i usluga, zatim da poreski obveznici moraju imati podmirene sve obaveze za javna dugovanja ili samo za PDV iz perioda koji prethodi ulasku u sistem, te da poduzetnik ne smije biti evidentiran kao prekršitelj propisa vezanih za PDV i sl.

Sistem plaćanja prema naplaćenim fakturama je opcion za primjenu, odnosno privrednici koji ispunjavaju uslove dobrovoljno odlučuju hoće li ga primjenjivati. Period primjene te izlazak iz sistema (uz određene uslove, ovisno o zemlji) kreće se od 6 mjeseci do 4 godine. Međutim, svim je zemljama zajedničko da izlaskom iz sistema moraju u određenom periodu podmiriti sve porezne obaveze, osim kada se postupa po propisima vezanima uz likvidaciju ili stečaj. Inicijativa o izmjeni Zakona o PDV-u u kontekstu uvođenja sistema plaćanja PDV-a prema naplaćenim fakturama se već nekoliko posljednjih godina spominje od privrednih i obrtničkih komora, udruženja poslodavaca i privrednika. Konkretnije korake je u tom pogledu ove godine poduzeo Institut za razvoj mladih KULT, uz podršku neformalne Mreže za kreiranje boljeg poslovnog ambijenta u BiH, koji je pozvao privrednike, privredne i obrtničke komore i udruženja poslodavaca da potpisivanjem pisma podrške podrže ovakvu inicijativu, sa namjerom da se prijedlog izmjena Zakona uputi u zvaničnu proceduru. Privrednici objašnjavaju kako bi im ovakav način izvršenja PDV obaveze uvelike olakšao tekuće poslovanje, unaprijedio likvidnost i protok novca, a dugoročno stvorio preduslove za nova zapošljavanja i razvojne investicije.

Postavlja se pitanje da li postoji spremnost vlasti da se pozabavi ovim osjetljivim područjem, s obzirom na to da se državni budžet većinski puni od indirektnih poreza kojima pripada i porez na dodanu vrijednost. S obzirom na to da je Zakon o PDV-u donesen 2006, odnosno da je uveden novi poreski sistem koji je zamijenio prethodno važeći sistem poreza na promet, razumno je očekivati da se nakon 10 godina njegove primjene ipak počne promišljati o inoviranju u kontekstu pomoći privredi, ali i kontekstu poboljšane dugoročne naplate PDV-a do koje bi opisana izmjena mogla dovesti.

KOMENTARI:
Loading...