BiH pregovara sa Evropskom unijom u adaptaciji trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU u svjetlu ulaska Hrvatske u Evropsku uniju.

aša zemlja je već prihvatila takozvanu tradicionalnu trgovinu, što znači besacarinski uvoz određenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Evropske unije u dogovorenim količinama. To znači uvođenje kvota za bescarinski uvoz. Proizvodi za koje će biti dogovorene kvote su: žive životinje – goveda, svinje i perad (kokoši, patke, guske, pure i biserke), meso peradi, meso svinja, mlijeko i pavlaka, mesne prerađevine, krompir, kupus, mrkva, krastvaci, patlidžan, grožđe, lubenice, višnje, maline, šećer i vino. Privrednike iz ovih sektora pitali smo kako će bescarinski uvoz uticati na njihovu konkurentnost.

MLIJEKO

“Osim ove četiri mljekare koje su od ranije na listi odobrenih izvoznika u EU, i Poljorad je nedavno stavljen na listu, ali ne možemo izvoziti u EU zato što nismo konkurentni na tom tržištu. Oko Zagreba jagnje za 100 dana naraste 30-40 kilograma, isto kao i u Travniku, ali njihova država je to prepoznala i dala im podsticaje. Ja ne mogu izvoziti u EU zato što nisam konkurentan, jer ni ja ni moji proizvođači nemamo podsticaje, dnevno prerađujem 20.000 litara mlijeka, otkupljujem od proizvođača u krugu od 100 kilometara, šaljem džipove da dovezu mlijeko, a država to nije prepoznala. Spas nam je jedino u domaćem tržištu, da kupci prepoznaju domaći kvalitet. Ali sada ćemo i to izgubiti jer će biti dozvoljen bescarinski uvoz iz EU, njihovi proizvodi su konkuretniji, imaju niže cijene jer imaju podsticaje za izvoz. Dali su nam na mostu, uzeli na ćupriji. Možemo izvoziti u EU, ali i oni ovamo, samo što oni imaju velike podsticaje, a mi nemamo”, kazao je direktor travničkog Poljorada Vahid Skrobo.

VOĆE
“Pa i sada uvozi ko šta hoće. Za 100 eura možete uvesti šta želite i odakle god želite”, kazao je Nikola Daka, vlasnik firme Dars voće Derventa.

VINO
“Mislim da to neće specijlano uticati na nas, jer mi ne proizvodimo koliko treba tržištu BiH, godišnje se u BiH uveze vina za 24 miliona maraka, a izvezemo oko osam miliona. Međutim, uvoz treba strogo kontrolirati, ako to budemo radili neće biti problema. Nemam šta reći protiv uvoza kada i ja izvozim u 20-ak zemalja. Mislim da će ljudi prepoznati kvalitet, posebno naših autohtonih sorti žilavke i blatine. Međutim, poljoprivreda može opstati jedino ako država pomogne, ali vidite kako se naši političari odnose prema privredi, ja bih to nazvao po principu ‘BiH-ne bih’. Neće da pomognu poljoprivrednike, oni podstiču firme koje propadaju, a neće one koje imaju potencijal za rast, neće da potiču poljoprivrednu proizvodnju kao što je proizvodnja grožđa, smilja, jabuka, ali zato uvijek imaju novca za nove automobile. Mi se ne bojimo uvoza, ali nam treba zdrava konkurencija i zaštita domaće proizvodnje na isti način kao i u drugim zemljama”, rekao je Miro Ćorić iz Podruma “Andrija”.

POVRĆE

“Bescarinski uvoz iz EU svakako ćemo osjetiti na smanjenju cijena. Samo je pitanje hoćemo li smanjivati otkupne cijene i teret prebaciti na poljoprivrednike s kojima imamo ugovore o otkupu ili ćemo morati sniziti cijene svojih proizvoda. U prvom slučaju izgubićemo kooperante, ljudi će odustati od proizvodnje, a u drugom pašće nam prihodi i moraćemo smanjivati proizvodnju, otkazivati ugovore i kooperantima i kupcima. Kako god, ispaštaće poljoprivredni proizvođači. Prošle godine smo počeli ugovarati izvoz, ove godine smo ozbiljno krenuli u to, ali ne znam kako će se sve odvijati, kazao je Adem Džafo iz Zemljoradničke zadruge Gračanka.

MESO

“Bescarinski uvoz određenih količina mesa, mlijeka i proizvoda od mlijeka neće toliko utjecati na naše proizvođače, jer je u slučaju naših proizvoda riječ o autohtnonim sirevima koji imaju svoje tržište u BiH. Također ne bi trebalo utjecati ni na prodaju janjećeg mesa. Međutim, sve ovisi od toga odakle će to meso dolaziti, kakvog će biti kvaliteta, kakav će monitoring i provjeru to meso prolaziti. Naime, imali smo situaciju da bi meso iz južne Amerike brodovima dolazilo u Evropu, prodavalo se, i na kraju završavalo u BiH. Ukoliko meso bude upitne kvalitete svakako može narušiti tržište BiH, utjecati na cijenu i preostaje nam jedino da vidimo kakvu će konotrlu provoditi država. Vidjeli smo kako je Evropa bila rigorozna prema našem mlijeku, tako da ukoliko i BiH postavi neke standarde i kriterije vezano za meso i druge prehrambene proizvode i zaštiti ih, onda prevelikih problema neće biti.

Nekad je na lokalitetu od Kupresa do Neuma paslo više od 150.000 ovaca sad ih je 10.000-15.000, što je nedovoljno i tu imamo veliki prostor da država intervenira, da pokuša motivirati proizvođače da se bave tom proizvodnjom. Tu svakako država treba imati odlučujuću ulogu da se da prednost domaćem proizvodu i da na primjer u šestom mjesecu kada je vrhunac sezone janjetine u našoj zemlji država iskoristi domaće kapacitete, odnosno da omogući domaćim proizvođačima da u maju i junu plasiraju svoje meso na tržište, da im obezbjedi otkup, a onda poslije u 7. i 8. mjesecu neka dozvoli uvoz, a ne da imamo situaciju da u petom i šestom mjesecu u jeku proizvodnje janjećeg mesa u BiH imamo veliki uvoz upravo ovog mesa”, rekao je Vinko Batinić, predsjednik Udruženja proizvođača i prerađivača autohtonih ovčijih sireva i mesa Pramenka.

KOMENTARI:
Loading...