Rad predstavništava RS-a od Jerusalema do Brisela i Washingtona je za javnost i dalje enigma. Istovremeno, koristi od njihovog rada u odnosu na utrošena sredstva nema. Tako tvrde analitičari i predstavnici opozicije u RS-u.

“Ono što se može naslutiti je da je njihovo otvaranje bilo prije svega politički motivisano kako bi Republika Srpska širila i jačala svoje kontakte u najvažnijim centrima moći, kao i da služi za privlačenje stranih investicija, ali nije se dogodilo ni jedno ni drugo. Najbolja ilustracija za politički učinak je uvođenje sankcija Miloradu Dodiku američkog ministarstva finansija uprkos tome što su čelnici američkog predstavništva uvjeravali u suprotno”, kaže Mladen Mirosavljević, profesor javnog mnijenja.

Predstavništvu RS-a u Washingtonu do sada je iz budžeta ovog entiteta isplaćeno više od 60 miliona maraka, a samo u ovoj godini je planirano izdvajanje 700.000 maraka za njegov rad. Na čelu predstavništva je lobista Obrad Kesić poznat po ličnoj bliskosti s entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom. Ta bliskost i potrošena sredstva nisu pomogla Kesiću da spriječi Dodikovo stavljanje na “crnu listu” američke administracije početkom ove godine. Nakon poziva opozicije Dodiku da zbog ovog neuspjeha opozove Kesića, uslijedila je još jedna nagrada za njegovog lobistu. Vlada RS-a je početkom marta odlučila predstavništvu u Washingtonu odobriti dodatnih 110.000 maraka na iznos predviđen za ovu godinu.

Branislav Borenović, predsjednik Odbora za evropske integracije i međunarodnu saradnju Narodne Skupštine RS-a, tvrdi da ova predstavništva nikako nisu opravdala sredstva koja su potrošila i da poslanici, iako su tražili, još nisu dobili precizne informacije o njihovim aktivnostima.

“Sredstva nisu opravdana, milioni su potrošeni zarad koristi nekoliko pojedinaca koji su tamo izolovani i beskorisni za naše društvo, a nema mjerljivih efekata njihovog rada. Mislim da bi bolje bilo da su ta sredstva preusmjerena u neke korisnije svrhe. Ta predstavništva vode ljudi koji su stranački opredijeljeni i koji se tamo bave za nas nebitnim stvarima, zbog čega je važno da se što prije dobije analitička informacija o troškovima svakog predstavništva pojedinačno i onda na bazi toga izvrši ozbiljna racionalizacija rada predstavničke mreže. Za sada te informacije nemamo”, kaže Borenović.

Predstavništvo u Izraelu zatvoreno, ali se ipak izdvajaju sredstva

Ambasadorica Bosne i Hercegovine u Izraelu Jelena Rajković je krajem janura saopćila da predstavništvo RS-a u Jerusalemu više ne funkcioniše i da je, prema njenim informacijama, zatvoreno još prije dvije godine i preregistrovano u “Srpsko trgovinsko predstavništvo”, čiji je jedini član Arie Livne, savjetnik predsjednika RS-a.

Za rad ovog predstavništva koje, prema tvrdnjama ambasadorice, već dvije godine ne postoji i ove godine je iz budžeta RS-a osigurano 300.000 maraka.
Izrael je od 2007. do 2015. godine u Republiku Srpsku investirao svega 2,5 miliona maraka, što je vidljivo iz vladinog dokumenta “Strategija ulaganja u Republiku Srpsku”.

U istom periodu iz Grčke nije investirana ni jedna marka, a za rad predstavnišva u Solunu i ove godine je predviđeno izdvajanje od 450.000 maraka. Jedine veće investicije, kada je riječ o zemljama u kojima ovaj entitet ima predstavništvo, stigle su iz Austrije u iznosu od 117 miliona maraka, međutim, upitno je koliki je i u tom slučaju doprinos predstavništva RS u toj zemlji.

“Više je nego diskutabilan učinak predstavništava u privlačenju investicija u RS-u, jer su investicije iz zemalja u kojima postoje predstavništva minorne. Nameće se pitanje da li je postojanje ovih predstavništava u interesu građana i privlačenja stranih investicija ili služe kao pokriće za ostvarivanje nečijih ličnih interesa”, pita se profesor Mirosavljević.

Diskutabilno predstavništvo na Kipru

Posebno je diskutabilna opravdanost najavljenog otvaranja predstavništva RS-a na Kipru, državi s kojom su samo pojedinci iz vlasti RS-a imali ili imaju poslovne veze i za koju se vežu mnoge kontroverze vezane za pranje novca preko čuvenih offshore kompanija i tajnih računa moćnika s ovih prostora u toj zemlji.

Javnost se još sjeća afere iz vremena pred kraj prvog premijerskog mandata Milorada Dodika 2000. godine, kada je pod njegovim patronatom Lutrija RS-a sklopila posao s kiparskom firmom “Glori”, koji se ubrzo pokazao kao izuzetno finansijski štetan za Lutriju.

Iako je u propali projekt uložio minimalna sredstva, kiparski partner je od Lutrije RS zahtijevao čak 82 miliona maraka odštete. O ovom slučaju se prestalo govoriti kada je Milorad Dodik 2006. godine dobio drugi premijerski mandat, a u medijima se pojavile informacije da je iz tog posla izašao bogatiji za luksuznu kuću na Kipru, što je on javno negirao.

“Ako privatna imovina ili neke privatne finansijske transkacije nisu razlog otvaranja predstavništva na Kipru, onda to sigurno nisu ni interesi privrede ili građana Republike Srpske”, čulo se prilikom nedavne rasprave u Narodnoj Skupštini RS-a, o radu međunarodnih predstavništava ovog entiteta.

Borenović smatra da bi bolje bilo pojedina predstavništva pretvoriti u počasna koja bi vodili ljudi iz naših krajeva koji su priznati u tim zemljama, finansijski nezavisni, a ne bi tražili bilo koju novčanu naknadu”.

Najveći iznos za ovu godinu dodijeljen je predstavništvu RS-a u Moskvi, čak 770 hiljada maraka.

Po kojem kriteriju se sredstva dodjeljuju, za javnost je potpuna nepoznanica. Čak nije u potpunosti jasna ni stvarna nadležnost nad tim predstavništvima. Iako su formalno pod ingerencijom entitetskog Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju, utisak je da se konci vuku iz samog kabineta predsjednika RS-a, tvrde naši sagovornici.

KOMENTARI:
Loading...