13.4 C
Bosanska Krupa
Ponedjeljak, 14 Juna, 2021

Potraga, presuda, sjećanje: Novinari su zabilježili Mladićeve zločine

Konačna presuda nekadašnjem komandantu Ratku Mladiću – koju je Haški sud izrekao pune dvije i po decenije od prve optužnice – suštinski je obilježena novinarskim radom. Od ratnih reportera koji su međunarodnoj javnosti otkrili užase prijedorskih logora i opsade Sarajeva, a kasnije i svjedočili pred sudom, do novinara koji su otkrili ulogu Srbije u njegovom 16-godišnjem bijegu od pravde, do onih koji su izvještavali o procesu, i time postavili percepcije javnosti u regionu o ovom suđenju i njegovom značaju, piše Denis Džidić za Mediacentar.

Reporteri iz rata

„Vojska Republike Srpske (VRS) civile je smatrala ne samo legitimnom metom nego i glavnim neprijateljem“ – riječi su kojima je ratni dopisnik britanskog BBC-a Jeremy Bowen opisao realnost svog boravka u Sarajevu pod opsadom na suđenju bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću kada je svjedočio u Haagu 2013. godine.

Bowen se prisjetio više incidenata u kojima su snage VRS-a, namjerno targetirale civile. Posebno urezan u sjećanje, kako je rekao, ostao mu je incident kada je granatirana sahrana. U Haškoj sudnici, prikazan je i snimak koji je sačinio Bowenov snimatelj, na kojem je zabilježen trenutak kada su groblje pogodile granate, dok su građani polagali cvijeće, kao i scena pružanja pomoći baki ubijene djevojčice koja je bila ranjena.

“Bio sam apsolutno ogorčen i smatrao sam da je to dostojno prezira. Ubistvo civila bilo je loše samo po sebi, a granatiranje sahrane bilo je groteskno”, kazao je u sudnici britanski novinar.

Njegov kolega iz BBC-a Martin Bell, koji je također dio rata proveo u glavnom gradu BiH, rekao je svjedočeći u Haagu kako je, od brojnih ratova o kojima je izvještavao, u bosanskom bila “pravljena najmanja razlika između civila i vojnika kada je riječ o uzimanju meta”. Ernaut van Linden, nekadašnji dopisnik Sky Newsa koji je 1992. izveštavao iz Sarajeva rekao je da je grad bio pod potpunom kontrolom VRS-a.

“Nije bilo struje, sve prodavnice bile su zatvorene. Nije bilo hrane. Sve je zavisilo od ‘dobre volje’ snaga bosanskih Srba”, rekao je Van Linden.

Ovi novinari samo su neki od onih čiji su iskazi bili među skoro 600 koji su saslušani tokom postupka Mladiću. Njihova svjedočenja, pamćenja, tekstovi i video snimci bili su krucijalni za Haške tužioce koji su željeli sudijama dočarati realnost rata u BiH i uloge jedinica pod kontrolom Ratka Mladića.

Osim Sarajeva, najvažniju ulogu su novinarski iskazi imali prilikom dokazivanja zločina u Prijedoru. Jedan od važnijih svjedoka bio je ratni dopisnik Guardiana Ed Vulliamy koji je jedan od prvih novinara koji su 5. augusta 1992., na poziv tadašnjeg predsjednika RS-a Radovana Karadžića, posjetili Omarsku i Trnopolje.

Vulliamyev izvještaj, kao i snimci izgladnjelih logoraša, koje je sačinio sa kolegicom Penny Marshall sa televizije ITN, jedni su od prvih viralnih izvještaja iz rata u BiH u međunarodnoj javnosti.

Svjedočeći protiv Mladića 2012. godine, punih 20 godina od kada je kročio u logore 1992., Vulliamy je rekao da nikada nije imao sumnju o tome šta je vidio u Prijedoru.

“Za Omarsku sam i tada smatrao, a i sada vjerujem da je bila koncentracioni logor”, rekao je Vulliamy.

Prijedorski logori dio su optužnice protiv Mladića, koja ga je teretila za genocid u toj opštini počinjen 1992. godine, kao i u Foči, Kotor Varoši, Sanskom Mostu i Vlasenici. Mladiću se sudilo i za terorisanje građana Sarajeva kampanjom snajperskog djelovanja i granatiranja koja je bila targetirana protiv civila, kao i za progone u 15 bh. općina i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Potjera i proces protiv Mladića

Optužnica je Mladića teretila i za genocid počinjen u julu 1995. godine u Srebrenici, kada su snage VRS-a i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske učestovovale u ubistvima više od 7.000 muškaraca i dječaka.

Prva optužnica protiv Mladića podignuta je 25. jula 1995. godine, netom po okončanju operacije ubistava srebreničkih Bošnjaka, a dok je operacija prikrivanja tijela tek počinjala. Ukupno je mijenjana četiri puta. Prvo je precizirana krajem te godine, zatim dorađena 2002. godine, da bi nakon Mladićevog hapšenja 2011. godine dva puta bila skraćivana u cilju optimizacije suđenja.

Od prve optužnice do maja 2011. godine, skoro punih 16 godina, Mladić je proveo u bjekstvu.

Dodaj komentar:
- Oglas -

Najnovije

- Oglas -

Povezani članci