35.6 C
Bosanska Krupa
Subota, 31 Jula, 2021

Porođaj često traumatičan u zemljama Srednje i Istočne Evrope, ali rijetke žene traže pravni lijek

- Oglas-

Mnoge su žene za BIRN ispričale o nasilju, verbalnom zlostavljanju i nemaru tokom porođaja u Srednjoj i Istočnoj Evropi, ali vrlo malo njih se osjećalo sposobnim da traži pravdu.

Dan prije termina porođaja, 20. novembra prošle godine, Dajana Petrić primljena je u porodilište lokalne bolnice u Doboju, gradu na sjeveru Bosne i Hercegovine. Sve je bilo dobro, mislila je, dok nisu počeli trudovi.

Kako se bol pojačavao, Petrić je pozvala sestru. Odvedena je na snimanje koje mjeri broj otkucaja srca bebe i prati kontrakcije materice. Rezultati nisu odražavali bol koji je osjećala pa joj je, kako kaže Petrić, sestra rekla da izmišlja.

“Vrate me u sobu i sestra kaže da će one ići da spavaju i da ih ne zovem osim ako mi pukne vodenjak”, kaže Petrić za BIRN. “Ja nisam mogla zaspati od bola. U jednom momentu sam vrištala u jorgan i jastuk da me ne čuju.”

Petrić je ponovo pozvala sestru, ali joj je rečeno da se vrati u krevet. Rano ujutro 21. novembra dobila je dijareju i povraćanje, te je počela krvariti. Doktor je stigao u 6 sati ujutro i Petrićevoj je pukao vodenjak. “Doktorka osluškuje stomak i kaže da me odmah porađaju jer se beba guši”, govori ona.

Dijete je rođeno u 6.20 ujutro. Petrić kaže da nije imala snage ni da istisne posteljicu.

Njena priča je jedna od 523 priče poslane BIRN-u putem upitnika o iskustvima porođaja u Bosni i Hercegovini, Albaniji, Hrvatskoj, Grčkoj, Mađarskoj, na Kosovu, u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Rumuniji i Srbiji, sa fokusom na rađanje, stav medicinskog osoblja, zdravstvene komplikacije i posljedice, te pravne posljedice.

Više od 80 posto njih je navelo “medicinski nemar”, mnoge su se žalile zbog stava medicinskog osoblja, ali jedva tri posto njih je uložilo zvaničnu žalbu ili pokrenulo tužbu. Petrić navodi da je vjerovatno izvinjenje babice jedino što ju je odvratilo od podnošenja tužbe.

Daniela Drandić iz NVO-a “RODA – Roditelji u akciji” iz Hrvatske, koja se zauzima za zaštitu prava žena tokom trudnoće i roditeljstva, rekla je da ove priče odražavaju rasprostranjeno pomanjkanje slušanja i vjerovanja ženama, kao i nedostatak povjerenja žena u efikasnost i pravičnost sudova.

“Žene, kad dolaze u rodilište, one su u podložnom, vulnerabilnom položaju, institucija iskazuje svoju moć nad njima i one naprosto u cijelom tom procesu nemaju glas”, kazala je Drandić za BIRN.

“Tko je više kvalificiran govoriti o tome što se dešava u njenom tijelu, nego ta žena kojoj se to dešava?” navodi ona. “Bojim se da će proći još puno vremena dok mi ne počnemo vjerovati ženama, ne samo u ovoj sferi, nego u svim sferama.”

Prema rezultatima upitnika,

– 84,13 posto ispitanica vjeruje da je medicinski nemar bio uzrok komplikacija koje su iskusile tokom porođaja
– Samo 3,06 posto njih je uložilo tužbu ili žalbu
– 85,47 posto je reklo da nisu imale već postojeće zdravstvene probleme koji su mogli izazvati komplikacije
– 6,5 posto je navelo da je njihova beba ili više njih umrlo tokom poroda

Tokom 2018. godine, nakon što je saborska zastupnica iz Hrvatske podijelila vlastito traumatično porođajno iskustvo, Drandić i NVO “Roda” pokrenuli su na društvenim mrežama kampanju pod parolom #PrekinimoSutnju, pozivajući žene da pismeno opišu i dostave svoja iskustva sa zdravstvenim sistemom u Hrvatskoj.

Kroz nekoliko dana pristiglo je više od 400 pisama. “Roda” ih je proslijedila Ministarstvu zdravstva. Ova je kampanja imala odjeka i u susjednoj Srbiji i Bosni i Hercegovini, gdje su žene također progovorile u javnosti.

Drandić govori da još mnogo toga treba uraditi da bi se promijenile prakse zdravstvene zaštite na Balkanu.

“Takva promjena je moguća ili kroz edukaciju, ili kroz neki sudski postupak koji ima neki epilog koji utječe na način na koji se ponaša institucija ili struka”, navodi Drandić za BIRN.

Dodaj komentar:
- Oglas -

Najnovije

- Oglas -

Povezani članci