Osporen Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske, a i svaki će naredni pokušaj RS-a da dokine prava BiH

7 min. čitanja

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je, odlučujući o zahtjevu šest delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, utvrdio da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti Republike Srpske, jer je to nadležnost Bosne i Hercegovine.

Rješenje u Parlamentu

– Ustavni sud je stavio sporni zakon van pravne snage. Sud je ponovio svoj stav iz ranijih odluka o tome da je država pokušala da riješi to pitanje putem formiranja Komisije za državnu imovinu. U tom pravcu je djelovao i visoki predstavnik za BiH. Međutim, Ustavni sud je konstatirao da to pitanje još nije riješeno i da postoji istinska nužnost, te pozitivna obaveza da BiH to pitanje riješi što je prije moguće, navode iz Suda.

Državna imovina je na udaru na različite načine, neovlaštenim i nezakonitim djelovanjem, odnosno raspolaganjem suprotno uspostavljenoj zabrani raspolaganja, kaže Velić

Zahtjev za ocjenu ustavnosti osporenog zakona podnio je u ime Kluba delegata bošnjačkog naroda u PSBiH Dževad Mahmutović, koji je za Oslobođenje kazao kako je očekivana odluka Ustavnog suda BiH i to peta u vezi sa zaštitom državne imovine.

- Oglas -

– I svaki naredni pokušaj RS-a da dokine pravo BiH da raspolaže svojom imovinom završit će na isti način. Očekujem da vlasti u RS-u to konačno shvate i da se okrenu rješavanju ovog pitanja na jedinom mogućem mjestu, a to je Parlamentarna skupština BiH, rekao je Mahmutović.

Jedan od podnosilaca zahtjeva za ocjenu ustavnosti bio je i delegat Zlatko Miletić, koji kaže da je “rezultat očekivan s obzirom na činjenice šta se sve događalo i prije i poslije toga u BiH”.

– Smatram da novi saziv Parlamenta, bez obzira na to ko bude, to pitanje zaista mora riješiti na adekvatan način i na način koji bi zadovoljio kriterije BiH, a koji bi zadovoljio kriterije i potrebe entiteta, kantona, Brčko distrikta, pa ako hoćete i lokalnih zajednica. Smatram da se o tom pitanju mogu naći vrlo realna i vrlo korisna rješenja za sve i da to jednom zauvijek riješimo, kazao je Miletić.

Predsjednik Narodne skupštine RS-a Nedeljko Čubrilović ocijenio je da odluka Ustavnog suda BiH nema utemeljenje u odredbama Ustava, već je politički motivisana.

– Očigledno je da je Ustavni sud BiH i ovom odlukom nastavio da realizuje sarajevske političke ciljeve usmjerene protiv RS-a i njegove imovine. Suština te politike je potpuno razvlašćivanje RS-a, otimanje nadležnosti i imovine. Republika Srpska i njene institucije moraju se odlučno i sistemski suprotstaviti takvoj praksi, istakao je Čubrilović, prenosi RTRS.

Radovan Kovačević, savjetnik člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, kazao je da je “Ustavni sud BiH, umjesto da štiti Ustav, kako i piše u Ustavu BiH, nažalost, preuzeo ulogu glavnog grobara BiH”.

Ismet Velić, pravobranilac Bosne i Hercegovine, podsjeća da se Ustavni sud BiH dugi period u okviru svog djelovanja, u skladu sa Ustavom BiH, bavi pitanjem državne imovine.

– Kroz vođene i okončane postupke Ustavni sud BiH je, polazeći od principa državnopravnog kontinuiteta i pravnog sljedništva, u smislu Ustava BiH, odredio pojam državne imovine, te istakao nadležnost državnih institucija da pitanje državne imovine urede donošenjem odgovarajućih propisa. Činjenica je da je državna imovina predmet koji je RS pokušao regulisati Zakonom o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti. Međutim, kako RS nema nadležnosti za regulisanje predmetnog pitanja, odnosno državne imovine, navedeni zakon RS-a Ustavni sud BiH je svojom odlukom stavio van snage, što je činio i ranije u više navrata, kada je pomenuti entitet donosio propise slične ili iste prirode. Dakle, Ustavni sud BiH je zadržao uspostavljeni kontinuitet svog djelovanja, te ostao na ranije zauzetim pravnim shvatanjima i stajalištima, kaže Velić za Oslobođenje.

On dodaje da “ono što je naročito bitno u vezi sa ovim pitanjem jeste činjenica da institucije države BiH, koje su nadležne za pripremu i donošenje propisa o državnoj imovini, pomenute aktivnosti još nisu realizirale, pa čak ih i ne vode, a suštinu i rješenje ovog dugotrajnog i izuzetno značajnog procesa upravo predstavlja donošenje zakona od nadležnih državnih institucija”.

– Stoga upravo pomenutu aktivnost i obavezu treba naglasiti, kako bi konačno bila realizirana. U vezi sa ovim svakako je značajna i uloga OHR-a, koji je za pitanja regulisanja državne imovne direktno vezan, kazao je Velić.

Prema njegovim riječima, “državna imovina je na udaru na različite načine, neovlaštenim i nezakonitim djelovanjem, odnosno raspolaganjem suprotno uspostavljenoj zabrani raspolaganja”.

Nedopušten zahtjev

– Pomenute aktivnosti se realiziraju u različitim upravnim i sudskim postupcima, te promjenama upisanog prava u zemljišnim knjigama i katastru nekretnina. Činjenica je da Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom sve promjene stanja i upisa, kada je u pitanju predmetna imovina, određuje kao ništave, međutim takve radnje nedvojbeno ostavljaju mnoštvo negativnih i štetnih posljedica. Kao predmet pomenutih raspolaganja i postupaka pojavljuje se imovina u različitim oblicima, a naročito u vidu građevinskog, poljoprivrednog ili šumskog zemljišta, navodi Velić.

Ustavni sud BiH jučer je odbacio kao nedopušten zahtjev Šefika Džaferovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, za ocjenu ustavnosti Uredbe o kontroli javnih nabavki u svim institucijama čiji je osnivač Kanton Sarajevo zbog nenadležnosti Ustavnog suda BiH za odlučivanje.

Sve odluke usvojene na plenarnoj sjednici bit će dostavljene podnosiocima zahtjeva/apelantima u roku od mjesec i objavljene u što kraćem roku na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.


Podijeli ovaj članak