24.4 C
Bosanska Krupa
Utorak, 15 Juna, 2021

Novcem od akciza krpimo budžetske rupe, a za gradnju autoputeva dižemo kredite

Prošlo je više od šest godina otkad su se u Federaciji Bosne i Hercegovine otvorili novi, funkcionalni kilometri autoputa. Istina, uskoro bi čekanju trebao doći kraj, jer se očekuje puštanje u rad čitavih 11 kilometara zeničke obilaznice. Podsjetimo se da je ova dionica autoputa otvorena još prije nekoliko mjeseci, međutim ubrzo je zatvorena zbog neposjedovanja potrebnih dozvola. Ipak, kako prenose mediji, nedostaje „još samo jedan papir“, odnosno još jedna dozvola za jednu od poddionica, nakon čeka bi obilaznica trebala biti puštena u rad, piše Žurnal.

Međutim, otvaranje ove skupo plaćene dionice neće mnogo značiti ni za građane, ni za privrednike. Tempo gradnje autoputa u Federaciji je, slažu se brojni analitičari, previše spor.

„Imamo nedovoljan intenzitet gradnje autocesta i cesta, znatno ispod nivoa koji je osiguran finansijskim sredstvima“, reći će profesor Anto Domazet nedavno za Federalnu televiziju.

S druge strane, još uvijek aktuelni direktor JP „Autoceste FBiH“ Adnan Terzić iznijet će neke konkretne podatke.

„Mi smo u posljednje tri godine pokrenuli 950 miliona maraka investicionog ciklusa. U međuvremenu smo dobili oko milijardu i 400 miliona eura novih kredita koje tek trebamo početi stavljati u funkciju. U ovom momentu gradi se oko 50 kilometara koridora. U drugoj polovini sljedeće godine trebamo završiti 36 kilometara autoputa.“

Ovo su samo neke od izjava direktora Terzića koji, očito, stalno pokušava istaći da je gradnja autoputa ubrzana i da je dosta posla urađeno. Kakva je situacija na terenu?

Veliki centri i dalje nisu povezani autoputem, a potrošen je ogroman novac. Završetak koridora Vc kroz FBiH nije ni na vidiku. Neki kantoni nemaju, a neće u skorijem periodu ni imati niti metra autoputa.

„Mislim da smo napravili grešku kada je riječ o izboru prioritetnih dionica koje će se graditi. Trebali smo prvo graditi tamo gdje imamo najveći promet vozila, gdje bismo imali najveći povrat sredstava. Tuzlanski kanton ili Unsko-sanski kanton i dalje nisu dobili niti jednog metra autoceste. Novcem od npr. zeničke obilaznice moglo se napraviti više kilometara autoputa na pristupačnijem terenu u TK, gdje bi bio puno veći povrat investicije“, kaže za Žurnal ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

NOVAC OD AKCIZA TROŠI SE NENAMJENSKI

Akcize na gorivo povećane su 2018. godine. Vlasti su tada uvjeravale građane kako će to dovesti do zamaha u cestogradnji, do novih investicija i posljedično masovnog zapošljavanja.

Tri godine kasnije, iako su građani za te tri godine plaćanjem akciza na gorivo i putarina „skupili“ oko vrtoglavih tri i po milijarde maraka, i dalje u FBiH nemamo otvorenih novih, funkcionalnih kilometara autoputa. Prema riječima direktora Terzića, od tog iznosa „Autoceste FBiH“ dobile su 490 miliona maraka, 320 miliona potrošeno je na otplatu starih kredita i kamata, dok je 85-90 miliona potrošeno na eksproprijaciju.

„Ta sredstva troše se u vraćanje starih kredita i trošit će se na ove kredite koje smo sada digli na osnovu povećane akcize. Ovo je jedini mogući način da gradimo koridor“, ističe on.

Tih 490 miliona i dalje je znatno manje od prikupljenih milijardi. Gdje je ostatak novca? Da ne bismo detaljno objašnjavali koliko feninga ide u koje svrhe, pokušat ćemo pojednostaviti.

Postoje akcize i putarine. Kako u svojim analizama tvrde analitičari, prema važećem zakonu novac prikupljen na osnovu akciza troši se nenamjenski. Tačnije, novac ide u budžet institucija i troši se na, naprimjer, plate administracije, penzije, nove automobile itd. Govorimo o cifri koja je davno prešla milijardu maraka.

S druge strane, prihod od putarina za autoputeve i puteve dijeli se FBiH, RS-u i BD-u prema privremenoj odluci, jer konačne metodologije o raspodjeli prihoda od putarina nema. Zbog toga oko 10% prikupljenih sredstava na ovaj način, odnosno preko 130 miliona maraka, i dalje stoji neiskorišteno.

Danas je jasno da je priča o povećanju akciza kao preduvjetu za intenzivniju gradnju autoputeva bila samo jedna od – ubleha. I dalje se zadužujemo kako bismo gradili autoputeve, novcem prikupljenim na osnovu akciza krpimo budžetske rupe, novcem od putarina isplaćujemo kredite, a novih funkcionalnih kilometara nemamo već godinama. A, moglo je i drugačije i bolje, ističe struka.

Dodaj komentar:
- Oglas -

Najnovije

- Oglas -

Povezani članci