Podjele, secesionistička nastojanja, prosvjedi protiv vlade i provokacije na etničkoj razini: Balkan se ne smiruje, kaže heidelberška politologinja Silvia Steininger u razgovoru za Deutche Welle.

Ona smatra da se na Balkanu mogu, prije svega, promatrati tri grupe sukoba i napetosti.

Prva obuhvaća one vezane za etničke napetosti. Ti konflikti su prije svega ostaci balkanskih ratova i zato su najčešće zastupljeni u zemljama bivše Jugoslavije.

Druga grupa su tzv. klasični konflikti između opozicije i vlade. Njih promatramo na nenasilnoj razini i u Rumuniji i Bugarskoj, a uz pojavu nasilja i na Kosovu i u Makedoniji.

Treća grupa konflikata su oni vezani za militantne grupe. To je na primjer suočavanje s ksenofobnim, desničarskim do ekstremno desničarskim grupama i manjinama u Mađarskoj ili konflikti s islamističkim grupama u BiH.

– Bilježimo proteklih godina sve veće zaoštravanje stavova oko moguće secesije Republike Srpske. Ipak, nikad ne treba potcjeniti niti prijetnju islamističkih grupa državnom suverenitetu te zemlje. Tako je od 2012. godine više od 200 građana Bosne i Hercegovine otišlo u borbu za islamističke skupine Bliskom istoku, a vratilo ih se tek oko 50. Kombinacija ova dva sukoba je velik ispit izdržljivosti za jednu tako krhku zemlju kao što je BiH – smatra Steininger.

Ona smatra da u ovoj, geografski gledano, razmjerno malenoj regiji postoji veliki broj izrazito dugotrajnih i veoma otrovnih sukoba. Posebice se broj etničkih sukoba koje promatramo godinama, čak desetljećima na Balkanu jedva smanjio.

– Evropska unija igra veliku ulogu u cijelom području zapadnog Balkana. Za zemlje bivše Jugoslavije je EU moguća opcija za budućnost, također, veoma često i cilj za promjene u smjeru demokracije.  Ali i u BiH Evropa ima veoma važnu ulogu u cijelom državnom aparatu – dodala je Steininger.

Avaz

KOMENTARI:
Loading...