Put gašenja Javnog RTV servisa u BiH kojeg čine državni emiter (BHRT) i dva entitetska emitera (RTRS i RTVFBiH) i evropski put na koji se BiH obavezala, dva su potpuno suprotna pravca, poručeno je danas sa sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 gdje je govoreno o temi “Rušenje javnog RTV servisa je rušenje demokratskog poretka”.

Još od kraja rata iz javnih servisa upozorava se na očuvanje principa profesionalne nezavisnosti i hitno rješavanje finansijskih pitanja, a čije nerješavanje je dovelo do pitanja opstanka Javnog RTV servisa u BiH.

“Molim najodgovornije ličnosti zemlje, gospodu: Čovića, Izetbegovića, Ivanića, Dodika, Zvizvića, Novalića i gospođu Cvijanović te gospodina Domića da spriječe gašenje javnih servisa, u interesu države i svih njenih građana”, rekao je direktor Radija Bosne i Hercegovine Milan Trivić.

Javni servis, kako je istakao, najvrednija je evropska demokratska tekovina modernog doba, a bez njega jedna država ne može biti ni evropska ni demokratska. Trivić je podsjetio kako BiH istovremeno predaje zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji i gasi javni sevis, što je apsurdno.

“Gašenje javnog servisa, i put u Evropu, dva su suprotna pravca. Servis je jedan od četiri noseća stuba demokratske države, to je najvažniji mehanizam putem kojeg se prenosi i izražava javni interes svih građana. Ukidanjem javnog servisa ukida se demokratsko pravo građana, a država postaje nedemokratska”, rekao je Trivić.

Podsjetio je da je osnovni uslov za postojanje zdravog javnog servisa – njegova politička nezavisnost i ekonomska stabilnost. Stanje u kojem se javni RTV servis BiH trenutno nalazi “idealno” je za političku zavisnost kroz ekonomsko uslovljavanje i ekonomsko potčinjavanje.

Ipak, iako je javni servis u finansijskom kolapsu, Trivić dodaje da pitanje opstanka zapravo i nije pitanje novca.

“Servis građane košta koliko jedna najlon kesa u prodavnici. Za tri TV kanala, tri radio programa, tri web portala, jedan korisnik usluga plaća samo 25 pfeninga RTV takse dnevno. Ništa jeftinije i ništa vrednije, a što je za dobrobit građana, ne postoji”, poručio je Trivić.

O poziciji javnih servisa u BiH se dovoljno zna, ali je prilično nevidljiva dimenzija problema rada tih servisa iz perspektive novinara koji u njima svakodnevno djeluju, rekao je urednik centralne informativne emisije “Danas” Radija Bosne i Hercegovine Amir Sužanj. Problem zaposlenika, kako je rekao, jeste “tiha opstrukcija visokih funkcionera koji se kunu u BiH”.

“Priču o javim servisima sveli smo na jedan opasan stereotip. Vidjeli ste predizbornu kampanju, da mnogi od najvećih funkcionera, koji svaki dan pričaju o javnom servisu i BiH, nisu se udostojili da se putem tih javnih emitera obrate. U mom radu i radu mojih kolega, najveći problem su ti ljudi koji se zaklinju u BiH. Svako od njih, isti dan odlazi na neke manje medije i tamo pričaju o apstraktivnoj odbrani BiH. Na javnim servisima su ljudi koji postavljaju pitanja i čekaju odgovore”, rekao je Sužanj.

Javni RTV servis u BiH trenutno se nalazi u situaciji koja je teža nego ikada ranije, podsjetio je generalni direktor RTVFBiH Džemal Šabić.

“Javni servisi moraju početi biti sučelja intelekta i promocije nekih novih vrijednosti i vidika. Sada su servisi sučelja sitnošićarskih, malopolitičkih, rođačko-milicionerskih, obavještajnih i drugih spletova okolnosti koji vode unazad. Ovo jeste sukob dvaju potpuno različitih mišljenja. Javni servisi jesu tačka na kojoj se mjeri sloboda i ne bi smjeli dopustiti da izgubimo javne servise. Ne traže javni servisi da budu na budžetu, ni slučajno, moguće da bi politika to voljela da bi se stvorio robovlasnički odnos, svoje ‘male novinarčiće i svoje male urednike’. Valjalo bi postaviti stvari racionalno i pokušati na određeni način privoliti ljude koji se bave politikom samo da se bave svojim poslom i donesu određene odluke”, istakao je Šabić.

Posljednjeg dana 2015. godine istekao je zakonski rok do kada će telekom operateri na svoje račune uvrštavati i naplatu RTV takse. S tim u vezi, na posljednjoj sjednici Vlada Federacije BiH je uputila inicijativu Vijeću ministara BiH za izmjenu Zakona o javnom RTV sistemu u Bosni i Hercegovini, u dijelu koji se odnosi na naplatu RTV takse. Predloženo je da mjesečno plaćanje naknade za RTV taksu vrše korisnici dozvola za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija prema broju pretplatnika.

Pored pitanja opstanka javnih RTV servisa, na Krugu 99 bilo je govora i o jezičkim pogreškama koje su česte i uočljive na javnim servisima gdje su također neophodne reforme.

“Presuda je Ustavnog suda BiH da je riječ ‘kanton’ ne može da se prevodi kao županija. Pogotovo ako poredimo pravni smisao tih riječi. Sve češće čujemo da se umjesto ‘insistucija BiH’ govori o ‘zajedničkim institucijama’, što je pogrešno. Također, atributi bošnjački, srpski i hrvatski član Predsjedništva BiH pogrešni su. Smatramo da je pravo prezentera da govori jezikom koji želi, ali nije njegovo pravo da sam izvor informacije prevodi na način na koji on želi. Novinar treba da slobodno piše u okviru etičkog standarda, ali kad prenosi informacije, treba voditi računa o jezičkoj normi tog sadržaja kojeg prenosi. Ako je saopćenje, to je saopćenje, a ne saopštenje, a ne da novinar ličnim osjećanjem predefiniše tu riječ. Javni servisi se trebaju osnažiti i izvući iz ponižavajućeg statusa”, poručio je predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović.

KOMENTARI:
Loading...