Iako određeni mehanizmi zaštite ptica, naročito ugroženih vrsta, u BiH postoje, njihova primjena je nedosljedna i nedovoljna. Među najugroženijim vrstama ptica u BiH su grabljivice, močvarne ptice i neke ptice pjevačice. Dražen Kotrošan iz Udruženja Naše ptice ističe kako je naročita opasnost krivolov i šverc ugroženih vrsta ptica koji ima međunarodni karakter.

Početak sistematičnog istraživanja ptica, njihovo praćenje i zaštita u BiH datiraju iz austrougarskog perioda i direktno su povezani s dolaskom Othmara Reisera u Zemaljski muzej BiH. Tada su postavljeni temelji ornitologije u BiH, a djelo “Ornis balcanica” i danas je jedina cjelovita monografija o pticama u BiH.

U međuvremenu, BiH je postala poželjna baza za domaće, ali i strane krivolovce, a mehanizmi zaštite, naročito rijetkih vrsta ptica, su nedovoljni.

U BiH postoje dvije crvene liste ugroženih vrsta ptica. Prva, koja je označena kao preliminarna lista u Republici Srpskoj sadrži 304 registrovane vrste ptica, bez oznake ugroženosti. Druga lista u FBiH, označena kao prijedlog, sadrži 328 vrsta gnjezdarica od kojih je 40 vrsta označeno višim kategorijama ugroženosti CR, VU, EN i DD (oznake kritično ugroženih vrsta za koje postoji visok stepen opasnosti od izumiranja), a 10 vrsta su regionalno izumrle vrste.

Preostale vrste su označene nižim kategorijama ugroženosti NT i LC (niskorizične vrste koje nisu pred izumiranjem, ali bi mogle biti). Istovremeno 54 vrste ptica koje zimuju ili su u migraciji prisutne označene su višim kategorijama ugroženosti CR, VU, EN i DD.

“Osim crvenih listi koje bi trebale osigurati mehanizme zaštite za ugrožene vrste ptica, postoje i lovački zakoni. Međutim, generalno na terenu ne postoji zaštita ptica, jer inspekcijske službe nemaju kapaciteta za borbu sa krivolovom, trovanjem ptica… ili u slučajevima kada se neko procesuira ubrzo bude i oslobođen ili plati minimalnu kaznu”, ističe u razgovoru za Klix.ba Dražen Kotrošan.

Iako mehanizmi zaštite postoje, njihova praktična primjena je neefikasna. Ono o čemu se nedovoljno priča jeste naglašavanje problema nekontrolisane upotrebe pesticida i drugih hemijskih dodataka, a koje utječu na ugroženost ptica.

Koliko ptica strada na godišnjem nivou teško je reći, jer ne postoji jedinstven monitoring sistem koji bi to pratio. Međutim, pretpostavlja se da krivolovom i švercom godišnje bude ubijeno hiljade ptica, ne računajući problem trovanja i uništavanja staništa.

“Treba istaći da su sve ptice vrijedne, bez izuzetka, ali su naročito ugrožene grabljivice i močvarne ptice te dio ptica pjevačica. Uglavnom budu ubijene, otrovane ili se švercuje njima. S obzirom na to da nema adekvatne instutucionalne zaštite, sve je na pojedincima i nevladinom sektoru”, zaključuje Kotrošan.

KOMENTARI:
Loading...