29 C
Bosanska Krupa
Srijeda, 4 Avgusta, 2021

Nema gradnje u parku Hastahana: Gdje je nestalo 4,7 miliona maraka?

- Oglas-

Načelnik Općine Centar Sarajevo Srđan Mandić, čini se, ipak koristi sva pravna sredstva kako bi se slučaj gradnje zgrade Centralne banke BiH u Hastahani riješio na način „kako to traže građani“. Podsjetimo, baš tako je glasilo jedno od njegovih predizbornih obećanja, piše Žurnal.

Nakon što je ranije Centralnoj banci ponudio novu lokaciju za izgradnju zgrade, te nakon što je ova institucija na čelu s guvernerom Senadom Softićem odbila taj prijedlog, Mandić se 21. maja obratio Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH s molbom za izjašnjenje o usklađenosti idejnog projekta objekta Centralne banke na prostoru Hastahane s odredbama Odluke Komisije o proglašenju Historijskog urbanog krajolika Sarajevo, nacionalnim spomenikom BiH.

Na odgovor je čekao nešto manje od mjesec dana – Komisija na čelu s Farukom Kapidžićem zaključuje da predložene intervencije nisu u skladu s odredbama Odluke Komisije o proglašenju Historijskog urbanog krajolika Sarajevo.

U obrazloženju samog zaključka navodi se kako „cjelokupan prostor Hastahane predstavlja potencijalno arheološko nalazište za koje je potrebno osigurati uslove za provođenje arheoloških istraživanja. Lokalitet je, također, prema podacima Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturnog i prirodnog naslijeđa evidentiran kao dobro baštine – spomenik vrtne arhitekture i oblikovane prirode – park.“

U nastavku su navedene mjere zaštite, te se zaključuje da je „potrebno pronaći druga rješenja za afirmaciju prostora koja neće uključivati izgradnju podzemnih i nadzemnih objekata. Prednost će imati rješenja koja afirmišu zelene površine sa mogućnošću maksimalnog ozelenjavanja i sadnje visokog drveća kao i vizualno otvaranje prostora Hastahane prema nacionalnom spomeniku – džamiji Magribiji“.

Za općinskog načelnika Srđana Mandića ovaj zaključak je potpuno prihvatljiv.

„Sada smo još uvjereniji da je naša odluka da ne izdajemo saglasnost za gradnju bila ispravna, a i dalje stojimo na raspolaganju Centralnoj banci da se nađe kompromis. Mislim da je nakon ove odluke svima jasno da tu ne bi trebalo doći do bilo kakve gradnje“, kaže Mandić za Žurnal.

Ovim zaključkom zadovoljni su i u neformalnoj grupi građana koja se, sada već godinama, protivi bilo kakvoj izgradnji na ovom lokalitetu tražeći samo jedno – funkcionalan, uredan i čist park.

Do reakcije predsjedavajućeg Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Faruka Kapidžića nismo uspjeli doći, no on je reagirao na društvenim mrežama:

„Uz aktivnu borbu građana i stručnih ljudi u komisiji, kao i odlučnošću novih članova komisije, Trg Alije Izetbegovića i park Hastahana su vraćeni u okvire struke i stručnog promišljanja o prostoru i potrebama građana Sarajeva. Stranke i političari koji nemaju niti hrabrosti niti stava pa niti želje da donesu ispravne odluke, a dato im je povjerenje baš iz uvjeravanja građana da na izborima glasaju za njih jer su oni ti, neka se ne hvale tuđim odlukama kao da su njihove, jer da su njihove bile takve, komisija ne bi trebala biti ovako aktivna“, napisao je Kapidžić.

ZAŠTO NOVAC OD PRODAJE NIJE INVESTIRAN U PARK?

Podsjetimo se ukratko kako je došlo do toga da Centralna banka BiH uopće kupi dio zemljišta na ovom lokalitetu. Priča o rekonstrukciji parka koji danas nosi naziv „Park prof. dr. Nijaz Duraković“ počela je još 1999. godine. Prema tada usvojenom planu, na području Hastahane planirana je izgradnja Muzeja opsade Sarajeva. No, zbog nedostatka sredstava on nikada nije izgrađen.

Ovo zemljište zvanično je uknjiženo na Općinu Centar tek u oktobru 2015. godine, a ubrzo se počelo raditi na pripremama za izmjenu regulacionog plana. Nakon što je u aprilu 2019. Općinsko vijeće Centar usvojilo nacrt izmjena i dopuna regulacionog plana, taj dokument upućen je u javnu raspravu. Kasnije su tu javnu raspravu obilježile svađe i brojne uvrede, na šta se žalio veliki broj mještana.

Sredinom 2019. Općinsko vijeće definitivno usvaja izmjene i dopune regulacionog plana. Ubrzo se usvaja i odluka da se dio zemljišta proda Centralnoj banci BiH za oko 4,7 miliona KM, a o tome da će ovaj lokalitet biti prodat upravo CB BiH Žurnal je pisao i prije zvanične odluke.

Dodaj komentar:
- Oglas -

Najnovije

- Oglas -

Povezani članci