Goran Stojak živi samo nekoliko stotina metara udaljen od tuzlanske Termoelektrane. Pola svog života je potrošio na borbu protiv nepodnošljivog zagađenja koje dolazi iz ove termoelektrane. On i žitelji Bukinja više od dvije decenije bezuspješno pokušavaju da zaustave nekontrolisano zagađenje i ispuštanje po život opasnih polutanata koje svakodnevno, u ekstremnim količinama, moraju da udišu. Najteže je, kaže Stojak, tokom jeseni i zime kada je, zbog maksimalnog rada svih blokova, ispuštanje štetnih polutanata i nekontrolisano zagađenje alarmantno.

„45 godina dole živim, ne znam osobu koja je umrla prirodnom smrću. Kada dođe zima, djeca 15 dana ne izlaze napolje, jer ne mogu uhvatiti zrak. Toliko je zagađeno da smrdi, a kiselina ujeda za oči. Najveći je broj karcinoma pluća, gotovo svi ljudi umiru mladi“, priča Stojak.

Egzaktne podatke o emisiji polutanata u Bukinju koji dolaze iz Termoelektrane niko ne zna. Monitoring kvaliteta zraka Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona ne pokazuje relevantne podatke. Mjerna stanica u Bukinju je često u kvaru. Na web stranici Monitoring kvaliteta zraka piše da kontinuirani podaci mogu sadržavati nevalidne vrijednosti zbog moguće trenutne neispravnosti analizatora. Kontinuirani satni podaci sumpordioksida, koji najviše ugrožava zdravlje stanovništva Bukinja, ne postoje, a nema podataka ni za suspendovane čestice PM 2,5, piše Žurnal.

„Dešava se da pojedini analizatori ne rade. Pokušavamo da tempiramo da svi analizatori rade u zimskim uvjetima kada su veća zagađenja, a ljeti pokušavamo da ih servisiramo“, naglašava Goran Mišić, pomoćnik ministra za zaštitu okolice i prirode Tuzlanskog kantona.

Centar za ekologiju i energiju Tuzla u saradnji s lokalnom zajednicom izvršio je neovisna mjerenja zagađenja zraka u Bukinju. Instalirali su uređaj za kontinuirani monitoring još većih čestica PM 10 koji je krajem prošle i početkom ove godine 174 dana mjerio polutante u zraku.

Prosječne vrijednosti PM 10 su iznosile 87,3 µg/m kubnih, dvostruko više od zakonske godišnje granične vrijednosti od 40 µg/m kubnih i četiri puta više od preporučene godišnje vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije od 20 µg/m kubnih.

„Zagađenje PM 10 česticama je bilo iznad graničnih vrijednosti koje su definisane direktivama EU, Svjetske zdravstvene organizacije i koje su u krajnjoj liniji transplantirane u našu legislativu. Ja mislim da je po zakonu 20 i nešto dana dozvoljeno prekoračenje tih graničnih vrijednosti. To znači da smo tri mjeseca, ne uključujući drugi dio zime, bili, praktično, u stalnom prekoračenju tih vrijednosti. Oprema koju smo mi koristili je baždarena u Federalnom hidrometerološkom zavodu, ona je u skladu s opremom koju koristi taj zavod“, navodi Denis Žiško, koordinator u Centru za ekologiju i energiju Tuzla za program energija i klimatske promjene.

„Taj dim napravi se kao jedan oblak. Jedva dolaziš do zraka. Čim je pala noć, do ujutro sve je otišlo u tačku. Apsolutno se nisu slagale mjerne stanice Bukinje i naša. Totalno, nije mogla da mjeri, non-stop se začepljavala, filteri su bili blokirani“, ističe Stojak.

Mjerenje PM 10 čestica je značajno, navode u Centru za ekologiju i energiju Tuzla, zbog zakonske obaveze koju imaju nadležne institucije kada je u pitanju reagovanje u alarmantnim situacijama.

„Jedino u TK se ne mjeri PM 10, nego se mjeri PM 2,5 koji nije detaljno obrađen u našoj legislativi. Za PM 2,5 ne postoje dnevne i satne granične vrijednosti definirane u našim pravilnicima i zakonima. Postoje nekakve prosječne godišnje vrijednosti koje se praktično ne mogu koristiti u planovima interventnih mjera. Kada bi se mjerio PM 10, kao i u ostalim kantonima, to bi se moglo uključiti u planove interventnih mjera i reagovati kada se prekorači to zagađenje koje je definirano u našim pravilnicima“, upozorava Žiško.

Suprotno mišljenje imaju u resornom kantonalnom ministarstvu: „Mi imamo takvu opremu koja mjeri PM 2,5. Tačno je da nemamo satne granične vrijednosti, ali isto tako nemamo za PM 10. Ne bi se tu, kada bi se proglasile pojedine epizode upozorenja, ništa promijenilo kada bi mjerili PM 10. Mjerenje PM 2,5 tako se mjeri u čitavom svijetu, to su manje čestice, to je povoljno za građane“, pojašnjava Mišić.

Prije tri godine Vlada Tuzlanskog kantona je sačinila plan interventnih mjera koji je precizirao uslove proglašenja epizoda pripravnosti, upozorenja i uzbune. Utvrđene su granične vrijednosti samo za sumpordioksid, azotdioksid i ozon, ali ne i za suspendovane čestice PM 2,5 koje su najopasnije za zdravlje stanovništva. Kada se udahnu, ove čestice štete plućima i srcu, a mogu čak ući i u krvotok, upozoravaju zdravstveni stručnjaci i navode da njihovo toksično djelovanje može izazvati moždane udare i prerane smrti.

Uticaj polutanata i teških metala koji se emituju iz Termoelektrane Tuzla i njenih odlagališta šljake na zdravlje stanovništva koje živi u neposrednoj blizini u naseljima Bukinje, Šićki Brod, Plane i Divkovići je mnogo veći nego na stanovništvo u naselju Solina koje je udaljeno 10-ak kilometara od Termoelektrane, pokazale su stručne analize. Morbiditet i mortalitet stanovništva u naseljima koja se nalaze u okolini Termoelektrane veći je za čak 50 posto.

قالب وردپرس

KOMENTARI:
Loading...