U novčanom opticaju u BiH još uvijek se pojavljuje veliki broj falsificiranih novčanica konvertibilne marke, ali i eura, upozorili su u razgovoru za Fokus.ba pripadnici sigurnosnih agencija.

U proteklim godinama i SIPA je istraživala krivotvorenje novca u BiH. Tako su otkrivene ilegalne štamparije u kojima se proizvodio krivotvoren novac, kao i pojedinci i grupe koji su krivotvoren novac unosili u Bosnu i Hercegovinu iz drugih država.

“Istragama SIPA-e obuhvaćeni su pojedinci i grupe koji su proizvodili, prenosili preko državne granice i rasturali krivotvoren novac domaće valute Konvertibilne marke, kao i drugih valuta prije svega Eura i USD dolara. U istragama krivičnih djela krivotvorenja novca policijski službenici SIPA-e ostvaruju saradnju sa Centralnom bankom BiH, koja se ogleda kroz razmjenu informacija, potrebna vještačenja, ustupanje literature, a u prošlosti i edukacijom naših službenika“, naveli su iz SIPA-e za Fokus.ba.

Iz MUP-a KS upozoravaju da se osim novčanica KM u proteklom periodu pojavio i veliki broj falsificiranih novčanica od 50, 100 i 200 eura.

Iz policije upozoravaju na mjesta na kojima se najčešće upotrebljavaju falsificirane novčanice, a to su pijace, maloprodajni objekti i slično.

“Vrijeme upotrebe falsificiranih novčanica su dani vikenda i poslijepodnevni sati. Osobe koje upotrebljavaju falsificirane novčanice, najčešće nisu sa područja gdje stanujete, nego iz susjednih općina i susjednih država“, navode iz MUP-a KS.

Od početka 2016. godine u BiH se najčešće pojavljivala falsificirana novčanica od 100 KM, potvrdila je u razgovoru za Fokus.ba Zijada Kovač, rukovodilac Službe za odnose sa javnošću Centralne banke BiH (CBBiH).

Pojava falsificiranih novčanica, ali i kovanica izražen je problem u BiH gdje se veliki broj kupovina i dalje odvija pomoću keša.

U periodu od 1. januara do 1. oktobra 2016. godine, u CBBiH je registrovano ukupno 556 komada krivotvorenih novčanica od čega su 222 komada bila u apoenu od 100 KM. U istom periodu evidentirano je 1.766 komada krivotvorenih kovanica KM, a najviše je bilo onih od 1 KM (1.603 komada).

U istom periodu prošle godine broj registrovanih krivotvorenih novčanica KM bio je 880 komada, od kojih najviše novčanica od 20 KM (556 komada), a krivotvorenih kovanica 1.078, od kojih najviše kovanica u apoenu od 1 KM (701 komad).

Kovač objašnjava da postoji više načina na koje je moguće razlikovati ispravne novčanice od falsificiranih. Osim papira, koji je specifičan i može se na dodir razlikovati od običnog papira, ispravne novčanice sadrže zaštitne elemente koji se mogu provjeriti bez upotrebe bilo kakve dodatne opreme.

“Kada se novčanica okrene prema svjetlu, u papiru se mogu vidjeti vodeni znak i zaštitna nit. Novčanice imaju i reljefnu štampu koja se može osjetiti pod prstima, to su portret i tekstovi na licu kod KM novčanica. Postoje i optički promjenljiivi elementi koji mijenjaju izgled ili boju pri promjeni ugla pod kojim se novčanica posmatra. O svim ovim elementima CBBiH obavještava javnost prilikom puštanja u opticaj novih serija novčanica, a informacije su dostupne i na našoj web stranici“, rekla je Kovač za Fokus.ba.

Istakla je da je preporučljivo provjeriti što više elemenata na sumnjivoj novčanici, pa i uporediti ih s elementima na drugoj novčanici koja nije sporna.

“Osim ovih zaštitnih elemenata, postoje i elementi koji se provjeravaju upotrebom odgovarajuće opreme, a koju koriste banke i druge institucije. Krivotvorene kovanice se od autentičnih mogu razlikovati vizuelno, te po dimenzijama, težini, materijalu, magnetnim svojstvima, detaljima u kovanju i slično. Ukoliko dođu u posjed krivotvorenog novca građani trebaju to prijaviti policiji“, zaključila je Kovač.

KOMENTARI:
Loading...