3.8 C
Bosanska Krupa
Ponedjeljak, 17 Januara, 2022

Michael Roth: Sankcije na stolu, ne samo za Dodika

“Ova destruktivna politika i blokada je neprihvatljiva. Ko to čini, on zaista čini grijeh prema budućnosti BiH. To EU i Njemačka neće gledati skrštenih ruku”, poručio je odlazeći državni tajnik za Europu Michael Roth, piše Deutsche Welle.

Državni tajnik za Evropu u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova oprostio se od zemalja Zapadnog Balkana jer nastavlja karijeru kao bliski saradnik novog kancelara Olafa Scholza.

“Zaista mi je stalo do zemalja ove regije i ne mogu zamisliti svoj oproštaj bez zemalja Zapadnog Balkana. Zapadni Balkan i za novu vladu Savezne Republike Njemačke imati će iznimno važnu ulogu. Pošto sam i sam sudjelovao u koalicijskim pregovorima u dijelu koji se tiče zapadne Evrope, budite uvjereni: Mi ostajemo uz vas i bit ćemo vaša podrška”, poručio je Roth na oproštajnom sastanku s bh novinarima, posebno zahvalivši predstavnicima civilnog društva koji se zalažu za demokraciju, mir i pomirenje, piše Deutsche Welle.

Ovaj njemački političar ipak ne krije razočaranje sporim napretkom BiH.

“Stječe se dojam da se u ovih 26 godina mira tako malo toga promijenilo u ovoj zemlji i da 26 godina iznova pričamo o istim stvarima. Želio bi vidjeti BiH u kojoj nije bitno kojoj vjeroispovijesti ili etničkoj skupini pripadaš i u kojoj postoji samo građanke i građani ove zemlje. Potrebno je da se konačno premoste etničke podjele u ovoj zemlji”, smatra Roth.

Njegov odlazak, kao i nova vlada u Njemačkoj koju će sada predvoditi SPD, događa se u vrijeme jedne od najvećih političkih kriza u BiH i aktivnih pregovora bh. političara oko reforme Izbornog zakona pod aktivnom medijacijom američkih i EU diplomata.

Politička kriza traje mjesecima, točnije od kraja srpnja, kada su predstavnici političkih stranaka iz RS-a odlučili ne sudjelovati u radu državnih institucija, parlamentu BiH, Vijeću ministara i Predsjedništvu. To se dogodilo na inicijativu člana predsjedništva BiH i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, a kao reakcija na odluku bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona BiH gdje se negiranje genocida smatra kažnjivim, kao i veličanje osoba osuđenih za ratne zločine.

To je bio i povod za još žustriju retoriku o secesiji, najavama o rušenju zakona o Oružanim snagama BiH, Uprave za neizravno oporezivanje BiH, Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća…

No, kako je rekao odlazeći njemački državni tajnik iz Ministarstva vanjskih poslova zadužen za Europu, na to se neće gledati skrštenih ruku.

“Ova destruktivna politika, politika secesije, bojkota i blokade insitucija je neprihvatljiva. Tko to čini, on zaista čini grijeh prema budućnosti i perspektivi ove zemlje. To neće skrštenih ruku gledati niti EU, niti Njemačka i to sam vrlo jasno dao do znanja u mojim razgovorima i naglasio da se to konačno mora prekinuti. EU sve opcije ima na raspolaganju i sve instrumente na stolu. U to se ubrajaju i sankcije i ovdje se ne radi samo o gospodinu Dodiku”, ozbiljno je upozorio Michael Roth.

Sankcije su, kako kaže, jedna od mogućnosti za koju je potrebna suglasnost, što nije jednostavno, ali ti alati postoje i koriste se u EU.

Međutim, ono na što Roth posebno skreće pozornost je civilno društvo za koje kaže da je nužno poslušati i njihov glas i uključiti ga u raspravu o reformi Izbornog zakona i postizanju ključnih 14 prioriteta koji su pred BiH, a nužna je i podrška visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu.

Novinare, s kojim se Roth sastao, zanimala je i tema proširenja EU-a, na što pojedine članice ne gledaju s odobravanjem, što dodatno ruši optimizam i u BiH.

“Moja vlada radi intenzivno s drugim partnerima kako bi se nastavio proces proširenja kada su u pitanju Sjeverna Makedonija i Albanija i da se s njima nastave pregovori. Nadamo se da će s novom vladom Bugarske biti okončana ta blokada i biti postignut dogovor unutar EU. Razumijem razočarenje ljudi u BiH s tim što se stvara dojam da EU nije ispunila ono što je obećala. Razočarenje u EU nikako ne bi trebalo biti razlog da političari u BiH ne ispune 14 prioriteta i moja im je poruka da počnu ispunjavati ove prioritete što prije”, podcrtao je Roth.

Reforma Izbornog zakona upravo je na pregovaračkom stolu. Prema posljednjim informacijama, pomaci se još uvijek ne naziru. To je još jedno pitanje koje je zanimalo novinare.

“Kada je u pitanju reforma izbornog zakona, u taj proces je potrebno da budu uključeni svi, i oporba i civilno društvo. Računa se svaki glas, svakog građanina, bez obzira na etničko podrijetlo. Princip ‘jedan čovjek, jedan glas’ je najviši doseg demokracije i potrebno je da izbori budu transparentni i slobodni, da se izbjegne lažiranje glasova. Reforma Ustava bi također trebala pratiti razvoj i promjene koje se događaju”, zaključio je Michael Roth.

Pri tom je podsjetio da je i posljednja reforma Izbornog zakona u Njemačkoj “bila bolna” te da to “nije mačji kašalj” već jedan od brojnih izazova.

Najnovije

- Oglas -

Povezani članci