Kada su se prije 20 godina u Ljubljani počeli plasirati hamburgeri sa konjskim mesom niko nije ni mogao pretpostaviti da će njegova upotreba, ne samo u restoranima nego i domaćinstvima, dostići desetine tona mjesečno, kao što je to sada slučaj.

Konjsko meso, bilo da je riječ o sirovom ili prerađenom u kobasice, paštete, sušeno… može se nabaviti u nekoliko mesnica u Ljubljani, a u upotrebi je u brojnim restoranima, čak i u lancima trgovačkih marketa. U to se uvjerila i ekipa Anadolu Agency (AA) tokom boravka u Sloveniji.

Glavni razlog povećane upotrebe konjskog mesa je njegov pozitivan učinak na zdravlje ljudi, uprkos činjenici da mu se cijena kreće u nekim slučajevima kao teletina, ali za određene dijelove i daleko više. Tako se cijena konjskog mesa kreće između 10 i 42 evra (20 do 80 KM)!

Saznajemo kako je konjsko meso postalo glavna hrana vrhunskih sportista u Sloveniji.
Interesantno je da se u posljednje vrijeme na tržištu sve više pojavljuje i kobilje mlijeko čija se cijena u Sloveniji kreće oko 16 evra (oko 30 KM), dok u Njemačkoj iznosi čak 60 evra po litri (oko 120 KM).

Osim mlijeka, na tržištu se pojavljuju u posljednje vrijeme i šamponi za kosu i sapuni od konjskog mlijeka, koji zauzimaju sve značajnije mjesto u domaćinstvima.

Tadeja Mihič, vlasnica restorana u Ljubljani, koji djeluje u okviru kompanije koja se bavi mesarstvom, u razgovoru za AA navodi da se u prosjeku u prodaji nalazi oko 60 različitih proizvoda konjskog mesa i mesnih prerađevina.

“Stanje se mijenja po sezonama. Zimi više radimo kobasice, krvavice što se jedu uz kupus, a ljeti je više zastupljen program sa žara. Ovisi o vremenu i sezoni. Ali, u prosjeku, 60 artikala je asortiman”, navodi Mihič.

Mjesečna prodaja preko 10 tona mesa i prerađevina

Ekipi AA je omogućeno da snimi proizvodne kapacitete, te hladnjaču gdje se na specijalnoj temperaturi, koja se kreće između 1,1 i 1,6 stepeni Celzijusa, čuva sirovo konjsko meso koje se koristi za daljnju upotrebu, kao i sušnice u kojim se priprema suho konjsko meso i razne vrste kobasica.

Mesara u kojoj se prodaje konjsko meso i prerađevine od konjskog mesa u vrijeme naše posjete bila je puna. Mihič kaže da je tako svakoga dana. A, mušterije, navodi, nisu samo iz Ljubljane i ostatka Slovenije nego dolaze specijalno i iz Hrvatske.

Tako kaže, ima jedan čovjek koji obavezno dolazi svake sedmice iz Zagreba kako bi kupio konjskog mesa i prerađevina i obavezno svaki puta se namiri za po 200 evra (oko 400 KM).

“Za klanje se koriste ždrijebad sedam do osam mjeseci stari, koji teže oko 350 do 400 kila. U saradnji smo sa 1.200 seljaka koji uvijek prodaju nama pošto mi kupujemo samo prvu klasu životinje i najbolje plaćamo na našem tržištu. Želimo da meso ostane u Sloveniji jer puno toga ide u Italiju”, navela je Mihič.

Naglasila je da se za meso koristi autohtona pasmina slovenački posavec. U Hrvatskoj, takođe, postoji pasmina – hrvatski posavec.

“To bude najbolje za meso. Konstitucija je takva da imaju puno mesa i kvalitetno meso. Mi nabavljamo meso samo iz Dolenjske regije. Nema više prirodne govedine već su se više opredijelili na konjetinu”, navela je Mihič.

Ona ističe kako se mjesečno kupi, preradi i proda preko deset tona konjskog mesa, odnosno oko 45 komada. Ističe kako je jedan trgovački lanac u Sloveniji u svojim restoranima na meni stavio konjetinu pošto je to veoma zdravo meso.

“Naše stalne mušterije su i gostionice. Radi se o veoma visokom nivu kvaliteta. Važno je da se priprema kako to mora biti pripremljeno, jer ako meso neki slabiji kuhar dobije u ruke, to je loša reklama za nas”, navodi Mihič.

Ističe kako konjsko meso ima veliki procenat bjelančevina, nema holesterola, odnosno ima samo nezasićene masnoće, koje su jako zdrave, i ima veliki postotak željeza. Kao takvo, navodi, jako je preporučljivo za trudnice, za bolesnike koji imaju lošu krv, za dijabetičare, ljude sa velikim količinama holesterola.

“Sada sarađujemo sa čovjekom koji je napravio mašinu za muženje kobila tako da seljaci, dok je ždrijebe mlado, prodaju mlijeko koje se takođe prerađuje u sapune i šampone, a svježe mljeko zamrzava. To jako dobro koristi za bolesnike: rehabilitaciju poslije hemoterapije, za sve unutrašnje organe i kožu. Jako dobro utiče na zdravlje. Seljaci mogu zaraditi sa mlijekom, a onda kada odraste ždrijebe i prestane piti mlijeko, odlazi za preradu”, navodi Mihič.

Konjsko meso se priprema kao teletina

Ona je naglasila kako smatra da su se ljudi u odnosu na prije 20 godina dosta navikli na ovu ishranu.

“U Sloveniji, posebno u Ljubljani, jako je porasla potrošnja konjskog mesa, zbog zdravog učinka. Iz Zagreba imamo jako puno mušterija. Imali smo ponudu jednog trgovačkog lanca iz Hrvatske da snabdijevamo 10 mesnica.

Nismo mogli jer se može garantovati količina s obzirom da se konji kupuju samo u Sloveniji. Ima mesa koje dolazi i iz Poljske, Italije, Južne Amerike… Ali, kvalitet je sasvim drugačiji”, naglašava Mihič.

Navodi da rade na tome da konjsko meso bude autohtono iz one zemlje gdje se koristi. Mihič ističe kako je, osim u Sloveniji, prodaja i konzumiranje konjskog mesa sve prisutnije i u ostatku Evrope.

“Italijani jako puno jedu konjsko meso, samo u Minhenu postoje tri konjske mesnice, Austrijanci ga obožavaju, a i Hrvati ga jako puno jedu. Imamo iz Srbije mnogo mušterija. Kad god su u Ljubljani, dolaze. Takođe, i iz Engleske. Ima fraza da bi Englez prije pojeo džokeja nego konja, ali i oni su sve više počeli dolaziti. Pristižu nam e-mailovi iz svih zemalja. U Švedskoj je u proteklih pet godina narasla potrošnja nevjerovatno. Oni imaju sjeverne jelene, ali oni prema njima nemaju neki poseban odnos kao prema konjskom mesu”, navela je Mihič.

Navodi da je po ukusu, kao i da se po načinu pripreme koristi u suštini kao teletina: može se koristiti za pečenje, za juhu…

“Jesu neke finese prisutne. Pišem knjigu koja će pomoći da bi ljudi lakše naučili pripremu mesa. Sa pravom pripremom mesa dobiješ jako dobar kvalitet jela”, naglašava Mihič.

Ističe da je cijena isto kao kod teletine, jer je nabavna cijena ista.

“Sigurno da je skupo, jer je toga malo. Ali, ako hoćemo držati kvalitetu, mora se držati cijena. Od jedne svinje dođe 40-50 mladih u godini, a kobila nosi 11 mjeseci i to je jedno ždrijebe na godinu. To je sve povezano: cijena mora da se drži i zbog seljaka da se o tome lijepo brinu”, navodi Mihič.

Meso promovisano kroz hamburgere

Matej Pogačnik iz “Hot hoursa” pojašnjava da u Sloveniji ima nekoliko uzgajivača konja.

“To su konji othranjivani za klanje. To znači da su u pitanju konji koji nisu primili neke lijekove. Što je najvažnije, jeste da su ti konji slovenački. Sve iz Dolenjske. Za sada oko 70 posto konja u Sloveniji ide u izvoz u Italiju”, ističe Pogačnik.

On navodi da se u posljednjih 20 godina puno napravilo na prehrambenoj kulturi mladih i ljudi koji žele jesti zdravo.

I on navodi da je konjsko meso jako bogato bjelančevinama, ima puno željeza, a veoma je nemasno. Zdravo je i preporučuje se sportistima, onima koji imaju slabu krvnu sliku, tako da bi mogli napraviti nešto i za svoje zdravlje.

Naglašava da je jedan od razloga za povećanje upotrebe konjskog mesa bilo i to što kod konja nije bilo bolesti u posljednje vrijeme za razliku od drugih životinja.

“Građani su više-manje kroz restorane počeli konzumirati konjsko meso. Danas imamo specijalne mesnice u kojima se može naći konjsko meso svih kvaliteta: pršut, mortadela, pašteta … sve što se hoće”, navodi Pogačnik.

Kada su prije 20 godina pokrenuli “Hot hours” u Ljubljani, konjsko meso su konzumentima plasirali kroz hamburgere, prvenstveno mladima koji žele jesti zdravu hranu. Sada je puno zainteresovanih, a isto tako i stranaca. Postoje i ponude kako bi se konjsko meso plasiralo na tržišta bivše Jugoslavije.

“Tu je još puno otvorenih pitanja uzgajanja i prerade. Teže je nego kod teletine i nije toliko profitabilno. Naime, više kosti i stranih produkata ostane kod konjskog mesa”, zaključuje Pogačnik.

KOMENTARI:
Loading...