28.1 C
Bosanska Krupa
Petak, 18 Juna, 2021

LGBT osobe u pokretu nedovoljno zaštićene na “Balkanskoj ruti”

Dvadesetpetogodišnji Marokanac Ibrahim Moussi u Bosni i Hercegovini je kao osoba u pokretu proveo dvije godine i dva mjeseca. Na svom dugom putu suočavao se s različitim vrstama nasilja. Ali za Ibrahima je put bio još teži nego drugim migrantima koji se suočavaju sa sličnim iskustvima na svom putu prema Zapadnoj Evropi, piše Detektor.

“Bilo koji LGBTQ migrant u BiH mora skrivati svoja osjećanja od drugih migranata, ali i od policije”, kaže Ibrahim za BIRN BiH.

On objašnjava da je svoja osjećanja morao skrivati u rodnoj zemlji jer se bojao za svoju sigurnost. Zbog toga je krenuo prema Francuskoj, gdje bi zakonski mogao da se vjenča kao LGBT osoba.

Kada je tek stigao u BiH, nakon puta kroz Tursku, Albaniju i Crnu Goru, Ibrahim se, kako kaže, u izbjegličkim kampovima zadržao oko tri mjeseca i često je bio izložen nasilju, te je od zaštitara primao uvrede i riječi koje je doživio kao homofobiju i rasizam. On objašnjava da nije nailazio na podršku kada je prijavljivao da su ga zlostavljale druge osobe u pokretu. Ibrahim dodaje da je zbog svoje seksualne orijentacije bio izložen nasilju i od policije.

Nadležni u BiH negiraju takve navode i odnos prema ljudima u pokretu, ali aktivisti i nevladine organizacije upozoravaju na svjedočenja o diskriminirajućem odnosu prema LGBT migrantima.

Ibrahim kaže kako je pokušavao prijaviti seksualno uznemiravanje u kampu u BiH, ali da zaštitarka koja je tamo radila nije uvažila njegove riječi te mu je kazala “da se vrati u svoju zemlju” i da “Evropa ne želi migrante”. On tvrdi da je nasilju često bio izložen i u redovima gdje je čekao hranu, od drugih osoba u pokretu. Tada se, kako objašnjava, nije osjećao dovoljno zaštićenim.

Zbog toga je tri mjeseca nakon dolaska u BiH iznajmio stan s drugim LGBTQA osobama.

On je nekoliko puta pokušao da pređe granicu s Hrvatskom. Jednom je uspio i stigao je do Slovenije, gdje je zatražio azil, ali ga nije dobio, zbog čega je i vraćen. Posljednji put kada je prešao granicu s Hrvatskom, kontaktirao je organizaciju koja mu je pomogla.

“Zvao sam jednu organizaciju, oni su kontaktirali policiju za prihvatanje mog azila, nakon čega sam ostao u kampu. Znam da je brak za LGBT osobe nemoguć u Hrvatskoj, zato sam otišao u drugu državu”, kaže on.

U Sarajevu je upoznao osobu s kojom je pokušao doći do Francuske. Ali u toku jednog od pokušaja “gamea” – prelaska granice, odnosno dolaska do zemalja Evropske unije – njegov partner se ugušio u rijeci u Hrvatskoj. Ibrahim kaže da ga je partnerova porodica krivila za njegovu smrt.

“Umro je! Ja ne znam plivati i rekao sam to policiji, ali oni su me deportovali”, priča Ibrahim.

“Nikada ga neću zaboraviti i nisam imao vezu od tada”, kaže on.

Ibrahim je sada u Francuskoj, odakle je razgovarao s novinarima Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH). Govori da se osjeća malo bolje i nada se da će ostvariti svoje snove. On kaže da se u BiH još uvijek nalazi mnogo njegovih prijatelja.

Ukoliko imaju neke vidljive karakteristike, LGBTQ osobe se nalaze pod dodatnim pritiskom, kaže Ena Bavčić iz organizacije Civil Rights Defenders.

“Pošto dolaze iz zemalja gdje njihov identitet nije prihvaćen, odnosno često nije ni legalan i postoje velike predrasude, tako da su često LGBT osobe segregirane od ostatka grupa ljudi, osoba u pokretu, ili ako nisu, nalaze se u konstantnom strahu da će se njihov identitet otkriti i da će biti napadnuti”, kaže ona.

Bez unapređenja kvaliteta života LGBT osoba u pokretu

LGBT osobe u pokretu, poput Ibrahima, često su mete napada, uglavnom od drugih osoba u pokretu, objašnjava Mirza Halilčević, aktivista i član Organizacionog odbora “Povorke ponosa”.

Dodaj komentar:
- Oglas -

Najnovije

- Oglas -

Povezani članci