35.6 C
Bosanska Krupa
Subota, 31 Jula, 2021

Kraj najznačajnijeg suda za ratne zločine i pitanje o naslijeđu

- Oglas-

Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) će izricanjem presude Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću završiti procesuiranje ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije. Nakon više od 50 presuda za zločine i genocid u Bosni i Hercegovini, ovaj sud ostavlja jedinstvenu građu za historičare i istraživače, ali se istovremeno čini da uticaj tih presuda u zemljama regiona nikada nije bio slabiji, piše Balkanska istraživačka mreža BiH (BIRN BiH).

Dražen Erdemović imao je 25 godina kada je pred sudijama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) rekao da je morao učestvovati u ubijanjima.

“Da sam odbio to da radim, ubili bi i mene sa tim ljudima. Kad sam odbijao da radim, rekli su mi: ‘Ako ti je žao, stani i ti sa njima da i tebe ubijemo.’ Meni nije bilo žao mene, meni je bilo žao moje porodice, moje supruge i moga sina koji je tada imao devet meseci i nisam mogao da odbijem jer bi me ubili”, kazao je Erdemović pred Pretresnim vijećem 31. maja 1996. godine.

Bivši pripadnik Desetog diverzantskog odreda Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Erdemović je bio prvi koji je u Haškom tribunalu priznao krivicu i prvi osuđenik ovog suda, zbog učešća u ubistvima zarobljenih muškaraca i dječaka.

Presuda je izrečena 5. marta 1998. godine, a on je priznao da je u julu 1995. učestvovao u strijeljanju oko 1.000 muslimana na farmi Branjevo kod Zvornika. Osuđen je na pet godina zatvora. Uz Erdemovića, pred MKSJ-om je još 17 osoba priznalo krivicu.

On je jedan od tri osuđenika Tribunala koji je dobio zaštitne mjere i promijenjen mu je identitet. Danas živi u jednoj od evropskih zemalja.

Haški tribunal je od prve presude Erdemoviću osudio ukupno 72 osobe na 1.176 i po godina zatvora, a šest osoba je osudio na doživotne kazne zatvora, dok je osam optuženika oslobođeno odgovornosti za zločine počinjene na području Bosne i Hercegovine. Rad Tribunala je nastavio Međunarodni mehanizam za krivične sudove – kao institucija koja je trebala završiti preostale slučajeve za ratne zločine na području bivše Jugoslavije.

Predsjednik Mehanizma Carmel Agius je u svom nedavnom obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a naveo kako je tribunal prošao dug put i “uspio da još više zatvori jaz nekažnjavanja”.

Mehanizam je od početka svog rada donio značajne presude, tragao za preostalim bjeguncima, nadzirao izvršenje kazni, nastavio da štiti svjedoke i žrtve, osigurao dragocjenu arhivu i pomagao i pratio postupke za međunarodne zločine na nacionalnom nivou, kazao je Agius.

“Nijednoj drugoj instituciji nije povjeren tako raznolik i zahtjevan mandat. Međutim, naša postignuća ne mogu se ocjenjivati u vakuumu; niti se smiju uzeti zdravo za gotovo”, rekao je on.

Ovi međunarodni sudovi odigrali su važnu ulogu u procesuiranju ratnih zločina i doprinijeli uspostavljanju pravnih standarda, poput onoga za procesuiranje silovanja kao zločina protiv čovječnosti, ali se čini da do kraja njihovog rada nisu osigurani mehanizmi za provedbu presuda.

“Danas imamo ne samo neimplementaciju presuda, nego državno negiranje zločina i glorifikaciju zločinaca”, kaže Amir Ahmić, oficir za vezu Haškog tribunala.

Prva optužnica koju je Međunarodni sud podigao je bila 7. novembra 1994. godine protiv Dragana Nikolića zvanog Jenki, komandanta logora “Sušica” u Vlasenici, za zločine počinjene protiv nesrpskih civila tokom 1992. godine.

Nikolić je početkom 2005. godine osuđen na 20 godina zatvora nakon što je priznao krivicu da je učestvovao u ubistvima, silovanju i mučenju bošnjačkih zatvorenika. Nakon što je 2013. izdržao dvije trećine kazne pušten je na prijevremenu slobodu, a preminuo je u Vlasenici pet godina kasnije.

Prvo suđenje u Haškom tribunalu bilo je protiv Duška Tadića koji je 2000. godine osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina u logoru “Omarska” kod Prijedora, počinjenih tokom 1992., dok je bio predsjednik lokalnog odbora Srpske demokratske stranke (SDS) u Kozarcu. Iste godine upućen je na služenje kazne u Njemačkoj.

Jedina žena koja je bila na optuženičkoj klupi Haškog tribunala je bila Biljana Plavšić, nekadašnja predsjednica Republike Srpske (RS), koja danas ima 91 godinu i živi u Beogradu.

Optužena je za genocid, saučesništvo u počinjenju genocida, istrebljenje, ubistva, namjerno lišavanje života i druge zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Dodaj komentar:
- Oglas -

Najnovije

- Oglas -

Povezani članci