Na današnjem protestu opozicije, odnosno Saveza za promjene i mitingu vladajuće koalicije u Republici Srpskoj, SNSD, DNS i SP u Banjoj Luci na kojima su bile prisutne hiljade građana, govornici su, između ostalog, spominjali i veličali ratne zločince Ratka Mladića i Radovana Karadžića. ( Samir Yordamoviç - Anadolu Agency )

Nažalost, mnogo je onih koje je lako vratiti u priču o prošlosti i zato Dodik koristi prošlost za kočenje sadašnjosti, ocjenjuje Bosić.

Piše Sanela KARAICA

Stalnim držanjem tenzija i potenciranjem priča o opasnosti od unutrašnjih i vanjskih neprijatelja, predsjednik RS-a Milorad Dodik manipuliše građanima RS-a, prvenstveno Srbima, držeći ih u uvjerenju da je bolje biti siromašan i žrtvovati se za dobrobit RS-a nego se boriti za svoja prava i golu egzistenciju. Umjesto hvatanja u koštac sa stvarnim životnim problemima u koje je duboko zaglibio ovaj bh. entitet, Dodik uvijek i nanovo skreće pažnju javnosti na „ugroženost RS-a“ i „rušitelje“ ustavnog poretka.

U sukobu sa svima

-Postoje političke stranke koje svoju politiku vode isključivo na konfliktu sa bilo kim. Praktično, to je njihov politički program. Moraju funkcionisati na bazi neprijatelja, a Dodik to radi na jedan iznimno sirov način. Nažalost, očigledno je da postoji publika koja podržava tu dnevnu politiku – kaže za Faktor Mladen Bosić, predsjednik opozicionog SDS-a.

Bosić sa žaljenjem konstatuje da je srpski narod izložen velikim manipulacijama zbog čega nije u stanju da sagleda realnu sliku.

-Nažalost, mnogo je onih koje je lako vratiti u priču o prošlosti i zato Dodik koristi prošlost za kočenje sadašnjosti – ocjenjuje Bosić.

Za razliku od djece kojoj izmišljeni prijatelji pomažu da se suoče sa svakodnevnicom i životnim nedaćama, Dodiku su za opstanak u životu i na političkoj sceni potrebni neprijatelji. Sastavio je podugu listu takvih koju redovno ažurira kako bi napravio predstavu za široke narodne mase ne bi li zaboravili na svoje prazne trbuhe i silne afere koje se vežu uz njegovo ime.

Posljednji na meti Dodikovih verbalnih napada bili su banjalučki biskup Franjo Komarica i prvi potpredsjednik hrvatske vlade Tomislav Karamarko, kojeg je optužio da promovira proustašku politiku. Na listi neprijatelja našli su se Sarajevo, Federacija BiH, muslimani i srpska opozicija, državne i međunarodne institucije i osobe koje ih predvode, Ambasada SAD-a u Sarajevu, Amerika, Velika Britanija, Njemačka, Turska i mnoge druge države i državnici. Svi osim Srbije i majčice Rusije, koju Dodik vidi kao jedinog iskrenog prijatelja.

– Srbe i mahom Crnogorce za Rusiju vežu emotivni odnosi. Međutim, ako pogledamo unazad, u historiju, malo kad je bilo od toga neke koristi. Najčešće smo imali više štete nego koristi i zabluda je da je Republika Srpska važna Rusiji. Stalo im je do RS-a kao do lanjskog snijega – kaže za Faktor Aleksandar Pavlov, direktor Centra za regionalizam iz Beograda.

Pavlov naglašava da građani RS-a trpe zbog loše Dodikove politike “koji sve radi za svoju ličnu korist, kako bi što duže ostao na vlasti“.

-On manipuliše ljudima pričom o otcjepljenju RS-a i ugroženosti, poručujući im da se Republika Srpska mora očuvati pod svaku cijenu. Međutim, vjerujem da će uskoro biti pritjeran „uza zid“ jer doveo je RS u izolaciju, ušao u sukob sa najvećim svjetskim silama, socijalno nezadovoljstvo građana sve više raste, a udružena opozicija jača – kaže Pavlov.

Raste dug

Momčilo Novaković, zastupnik NDP-a Parlamentu BiH, smatra da je izolacija u koju je Dodik doveo RS štetna po taj entitet, ali i cijelu BiH. Istovremeno, naglašava da su protesti u Banjoj Luci pokazali da takva politika ima sve više protivnika, što je sasvim očekivano. Valjda su se ljudi na vlastitoj koži uvjerili da „ne drži vodu“ tvrdnja entitetskih vlasti da je RS najbolji dio Evrope, da ovaj entitet ima sposobnost razvijati se i u uslovima potpune izolacije, te da građani više vraćaju dugova nego što se zadužuju.

Zvanični podaci govore da dug RS-a konstantno raste i da je od 2008. godine, kada je iznosio tri milijarde maraka, na kraju prošle godine narastao na 5,35 milijardi, što je više od dozvoljene zakonske granice od 60 posto BDP-a. Ta cifra u FBiH znatno je manja i iznosi ispod 40 posto BDP-a.

KOMENTARI:
Loading...