Vladajuća stranka u Republici Srpskoj najavila je povećanje plata u javnom sektoru početkom sljedeće godine. Premijer Radovan Višković kaže da na stolu još nema konkretan prijedlog, ali uvjerava da ima pokriće u proračunu za takve planove. Prihvatanjem socioekonomskih reformi entitetske vlade prihvatile su ograničavanje potrošnje na plate u javnom sektoru.

Minimalno 500, u prosjeku 1000 KM. Cilj je do kojeg žele da stignu vladajući. Prvi među ministrima zna cilj, ali još nema plan. Budžet će, uvjeren je, izdržati najavljenih 70 miliona maraka više za plate.

“Došli smo u poziciju da ako želimo da zadržimo ljude na ovim prostorima onda moramo voditi računa da na neki način ima ravnomjeran standard i neko ko radi u realnom sektoru i neko ko radi u upravi”, kaže Radovan Višković, predsjednik Vlade RS.

Nivo plata, prema navodima ekonomista i privrednika, je suprotan i u korist javnog sektora. Obezbijediti uslove za rast plata u privredi koja stvara nove vrijednosti važniji je prioritet za poslovnu zajednicu.

Sindikati podržavaju povećanje plata. Svako na svoj način. Konfederacija inicira referendum o ukidanju diskriminacije 50 hiljada zaposlenih u javnom sektoru izdvajanjem toplog obroka i regresa iz osnovne plate. Najniža plata 550 do 600 maraka, zahtjev je Saveza sindikata.

“Mi računamo na to da ukoliko se ne dogovorimo da Vlada RS ukoliko je odgovorna za ekonomsko socijalni položaj svih građana u RS prihvati naš zahtjev i prvi korak je 550, a drugi je 600 KM”, kaže Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS.

Najavu vladajuće stranke u opozicionom PDP-u zovu predizbornim trikom SNSD-a bez logike i realnog osnova. Kako kažu, značajnije bi bilo stvoriti uslove za rast plata u privredi.

“Povećanje plata samo budžetskim korisnicima će samo uzrokovati dalji rast javne potrošnje u uslovima u kojima smo mi uvozna privreda, to je jako loše jer mi dio svog dohotka najviše šaljemo u inostranstvo”, smara Jelena Trivić iz PDP-a.

Iz vladajućeg SNSD-a, a ni Vlade još nema obrazloženja kako bi najavljeni rast plata u javnom sektoru bio kompatibilan sa ekonomsko-socijalnim reformama. Ovim dokumentom predviđeno je ograničenje potrošnje na plate u javnom sektoru i rasterećenje privrede ukidanjem parafiskalnih nameta. Smanjenja direktnih poreza, po priznanju premijera Viškovića, ne može da bude dok se ne otvori pitanje promjene, a vrlo vjerovatno, rasta indirektnih poreza, odnosno PDV-a. Karika koja nedostaje za ovaj plan je državna vlast.

Autor: BHRT

قالب وردپرس

KOMENTARI:
Loading...