Pavlović ističe da se banke ne takmiče međusobno s padom kamatnih stopa da bi dobile nove klijente, i tu pojavu objašnjava opreznošću banaka i nepisanim pravilom da klijente privlače nekim drugim pogodnostima

Piše: Ajdin PERČO

Kada građani i firme odluče podići kredit u BiH, prvo što uoče jeste da se visine kamatnih stopa koje nude razne banke mnogo ne razlikuju. Kamate za kredite jednakog iznosa i roka otplate su slične, i odluka o odabiru banke na kraju se donosi na osnovu nekih drugih faktora. Činjenica da ne postoji izražena konkurencija u bankarskom sektoru BiH te pojava slične visine kamata, izaziva sumnju u pojavu kartelskog načina poslovanja, a što je zabranjeno prema važećoj zakonskoj regulativi u našoj zemlji.

Indikativno ponašanje

Kako je za Faktor objasnio profesor ekonomije na Sarajevskom univerzitetu SSST Matej Živković, teško je reći kako među bankama u BiH postoje neki dogovori o formiranju cijene njihovih proizvoda, odnosno kredita, jer bi takvo što upućivalo na kartelsko poslovanje i zahtijevalo bi odgovor regulatornih organa države.

– Ipak, indikativno je kako je sadržaj i cijena proizvoda na bankarskom tržištu vrlo malo diferencirana. S druge strane, banke očigledno uz takvu ponudu nemaju problema s plasmanima pa nema razloga da uopće mijenjaju sadržaj ili uvjete svoje ponude – pojašnjava Živković.

On ističe da je puno pogubnija pojava da banke na računu kod Centralne banke BiH (CBBiH) drže značajno više iznose od onih na koje su pravilima obavezne.

– CBBiH te iznose koristi za kupovinu tržišnog materijala u inostranstvu a zatim se ta sredstva vraćaju u BiH u formi zajmova koje međunarodne i inostrane finansijske institucije plasiraju našim komercijalnim bankama. Može se reći kako se suštinski radi o recikliranju štednje naših građana po značajno višim stopama u odnosu na pasivne kamatne stope koje građani dobijaju za svoje štedne depozite – kazao je Živković.

Preskup sektor

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović za Faktor pojašnjava da kada se “posmatra situacija na svjetskoj pijaci gdje su kamate pale, postavlja se pitanje da li je i pored pada plasmana sredstava i viška novca, bankarski sektor ostao preskup“.

– Banke su prisiljene smanjivati kamate samo poslovnim ljudima koji su vješti i ukrste ponude više banaka, ali je najčešći slučaj da su orijentisane ka građanima – kazao je Pavlović.

Ističe da se banke ne takmiče međusobno s padom kamatnih stopa da bi dobile nove klijente, i tu pojavu objašnjava opreznošću banaka i nepisanim pravilom da klijente privlače nekim drugim pogodnostima.

– Drugi razlog zašto neće da smanje kamatne stope jeste taj da oni razmišljaju da će možda kratkoročno nešto dobiti, ali da dugoročno mogu da se posvađaju s ostalim bankama – navodi Pavlović.

Komentarišući mogućnost postojanja kartelskog poslovanja i određivanja visine kamatnih stopa, on tvrdi da se “zaključak o dogovoru banaka može izvući iz međusobnog ponašanja i praćenja kamatnih stopa, ali i praćenja kamatnih stopa u okruženju i Evropi. Tu se u BiH gotovo ništa ne talasa, i dolazi samo do eventualno manjih korekcija“.

Šteta privredi

Zbog visokih kamatnih stopa neosporno je da ispaštaju građani ali ponajviše privreda, stav je profesora Živkovića.

– Smatram da osim vlasti i privrednika, značajnu ulogu u nedovoljno dinamičnom ekonomskom rastu imaju i banke koje u uvjetima krize i vrlo malih povrata na uloženo bilježe izvanredne poslovne rezultate. One jesu dijelom ograničene pravilima bankarskih regulatora a na tragu sprečavanja novih finansijskih kriza, ali su u odnosu na druge sektore značajno viši prihodi – navodi Živković.

Za kraj zaključuje da, iako su krediti za građane i firme previsoki, oni imaju svoje tržište i pronalaze plasman jer bi u protivnom banke bile primorane smanjiti svoje kamatne stope.

Da li je BiH rizična zemlja?

Kao jedan do razloga visokih kamatnih stopa u BiH, banke često kao razlog navode da je naša zemlja visokorizična za plasman kredita. Profesor Matej Živković pojašnjava da određen rizik naplativosti svakako postoji, ali da je, s druge strane, valutni rizik gotovo nepostojeći. BiH je valutnim odborom vezana uz euro, a većina banaka u BiH svoje izvore ima ili u KM kroz štedne depozite ili u eurima kroz plasman novca iz eurozone. Time je neutralisan i taj rizik, a u situacijama poput afere “švicarac“ banke su se zaštitile valutnim klauzulama gdje je sav rizik “prevaljen na korisnike“.

– Premija rizika države mjerena kamatom mora postojati, no je li ona previsoka? Po meni jeste – kazao je Živković.

Centralna banka BiH: Negativna kamata

Komentirajući činjenicu da banke na računima Centralne banke BiH drže iznos novca viši od obaveznog, profesor Matej Živković je kazao da se nada da bi takva praksa djelimično mogla biti promijenjena posljednjim mjerama CBBiH. Naime, CBBiH je uvela negativnu kamatnu stopu na sredstva komercijalnih banaka iznad obavezne rezerve koja se nalaze na računima Centralne banke BiH.

Brojke: Kako se reciklira štednja građana (Izvor: CBBiH)

2,5 % – Prosječna kamata na oročenu štednju građana

7 % – Prosječna kamata na kredit stanovništvu

KOMENTARI:
Loading...