25.3 C
Bosanska Krupa
Utorak, 22 Juna, 2021

Kako su odluke Tužiteljstva BiH dovele do nekažnjivosti u aferi “Potkivanje”

Odluka Državnog tužiteljstva da ne dodijeli imunitet autoru tajnog videosnimka koji je pokrenuo aferu “Potkivanje” dovela je u konačnici do imuniteta od kaznene odgovornosti državnog policijskog inspektora, piše Detektor.

Nakon što je državni sudac Goran Radević najprije proglasio nezakonitim većinu dokaza u postupku protiv poduzetnika Nermina Aleševića i inspektora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Marka Pandže, a potom i oslobodio optužene zbog nedostatka dokaza kojih “nije ni bilo”, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) analizirala je kako su odluke Tužiteljstva Bosne i Hercegovine dovele do izbjegavanja odgovornosti policajca koji se pojavljuje na snimku na kome se vidi davanje mita.

Pune dvije godine od objave snimka koji je tajno napravio Alešević, on i inspektor koji se pojavljuje na snimku prvostupanjski su oslobođeni odgovornosti jer je većina dokaza u postupku prikupljena nelegalno, prema odluci suca Radevića. On je na ranijem ročištu kazao da Alešević nije mogao biti prvo saslušan kao svjedok, a potom kao optuženi. Ta pogreška Državnog tužiteljstva izazvala je niz odluka koje su dovele do nekažnjivosti usprkos snimku na kome se vidi davanje mita.

Obrazlažući presudu, sudac Radević je rekao kako je „tačno da je Tužilaštvo inicijalne informacije o ovom slučaju dobilo na osnovu objavljenog snimka i da je moglo zaključiti da su Alešević i Pandža počinioci krivičnog djela, ali je sporno zbog čega je onda pozvalo Aleševića kao svjedoka“.

„Vjerovatno je bilo da će se [Alešević] kao neuka stranka samooptužiti, a to je i učinio tokom davanja izjave“, dodao je Radević.

Podsjetio je kako je Alešević prvobitno nezakonito ispitan u svojstvu svjedoka, kada je iznio „korisne činjenice protiv sebe i Pandže“. Iako je taj zapisnik kasnije izdvojen iz tužilačkog spisa, naveo je, on je bio presudnog značaja.

Posljedica ambijenta u koju je dovedeno pravosuđe

Eldin Karić, urednik magazina Žurnal, koji je u maju 2019. godine prvi objavio Aleševićev snimak, smatra rezultat slučaja “posljedicom ambijenta kojeg su napravili” domaće pravosuđe i prethodni predsjednik Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV) i ljudi oko njega.

“Napravili su takav ambijent u kojem je jednostavno za očekivati da neće biti nikakve kazne i da će se svi akteri izvući nekažnjeno”, upozorava Karić.

Aleševićev advokat Ifet Feraget ne smatra da je Tužiteljstvo napravilo “grešku u koracima” pozivanjem Aleševića kao svjedoka, “nego onog momenta kada je počelo s njegovim ispitivanjem, iako je bilo očigledno da njega odgovori na postavljena pitanja mogu izložiti krivičnom gonjenju”.

“Zbog toga je odmah na početku svjedoku Aleševiću trebalo predočiti njegova prava u vezi sa mogućnošću davanja imuniteta, i ni u kom slučaju se nije smjelo započeti sa njegovim saslušanjem prije donošenja odluke o imunitetu”, smatra Feraget.

Iako je Alešević od tužitelja zatražio imunitet, odnosno da ne bude kaznenog progona protiv njega, zahtjev mu je odbijen. Uslijedila je žalba Ustavnom sudu BiH, ali je i ona odbačena. Nakon toga se Feraget obratio i Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Priznaje kako je bio svjestan da, zbog postupka koji je u toku, još uvijek nisu bili iskorišteni svi domaći pravni lijekovi, što je uvjet za obraćanje tom sudu.

Podsjeća i na izvještaj Europske komisije o Bosni i Hercegovini za prošlu godinu, u kojem se, između ostalog, upozorava i sljedeće: “Navodi o korupciji protiv predsjednika Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Milana Tegeltije nisu pravilno istraženi”. Smatra kako takav stav “u potpunosti potvrđuje sve navode iz prigovora koji je Sud u cijelosti usvojio”.

“Borba protiv korupcije treba da ima za cilj sankcionisanje onih koji se bave korupcijom, a ne sankcionisanje prijavitelja korupcije”, ukazuje Feraget.

Snimak kao dokaz korupcije u pravosuđu

Alešević je ranije objašnjavao da je snimak, koji je Sud proglasio nezakonitim, objavio kako bi prikazao korupciju u pravosuđu, s kojom se suočio dok je pokušavao da riješi spor u kome učestvuje njegova firma, nezadovoljan dužinom trajanja postupka na sudu.

“Pribavljanje snimka samo po sebi nije bilo nezakonito, jer je on javno objavljen 23. maja, ali se ne može koristiti kao dokaz jer se radi o neovlaštenom snimanju i kršenju privatnosti građana”, ocijenio je sudac Radević.

Dodaj komentar:
- Oglas -

Najnovije

- Oglas -

Povezani članci