Poziv Porezne uprave FBiH da freelanceri prijave svoje prihode te na njih plate porez za period od 2015. do danas izazvao je velike polemike u javnosti.

Puno neodgovorenih pitanja poput toga da li se porez naplaćuje retroaktivno, imaju li freelanceri pravo na odbitak, zbog čega se plaća četiri posto doprinosa za zdravstveno osiguranje samo su djelić nejasnoća.

Porezna uprava FBiH danas se oglasila saopćenjem za javnost u kojem ističu da se porez ne naplaćuje retroaktivno jer je na snazi od 2009. godine. U međuvremenu su se oglasile i pojedine političke stranke, a građani se pitaju da li će se oporezivati i slanje doznaka iz dijaspore članovima porodice u BiH. Tu je i dilema zašto PUFBiH porez nije naplaćivao od 2009. već je počeo ove godine određujući period od 2015. kao početnu godinu kada se porez treba platiti.

Retroaktivna primjena zakona?

Da bi riješili dileme obratili smo se nekim od računovodstvenih agencija. Tako su nam iz računovodstvene agencije Capitalia kazali da je “važno naglasiti da se u slučaju naplaćivanja poreza na dohodak od freelancera ne radi o retroaktivnoj primjeni zakonskih propisa”.

– Fizička lica koja su primala uplate iz inostranstva su i prije aktuelnih izmjena imali obavezu da obračunavaju, prijavljuju i uplaćuju porez na dohodak. Napominjemo da ukoliko se radi o kontinuiranim prilivima tj. ukoliko postoji namjera ponavljanja aktivnosti u cilju ostvarivanja prihoda, postoji i obaveza registracije djelatnosti, načešće u skladu sa Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima. Freelanceri su poslodavci sami sebi, sami donose odluke i ne zavise od drugih ali samim tim nameću se i obaveze koje imaju ostali poslodavci. Dužni su sami ili uz stručnu pomoć izvršavati zakonske obaveze. Nedavne izmjene Zakona o porezu na dohodak, iz aprila 2018. godine, se odnose na uvođenje posebnog obrasca AMS-1035 koji služi u svrhu obračunavanja poreza na dohodak na prihode od samostalne djelatnosti iz inostranstva, što olakšava primjenu zakonskih propisa, s obzirom na to da je do sada bilo određenih nejasnoća u pogledu prijave prihoda – pojašnjavaju iz Capitalie.

Iz računovodstvene agencije Chronos iz Zenice navode “Zakon o porezu na dohodak je od početka primjene definisao da su primanja koja ostvare rezidenti FBiH (između ostalih i freelanceri) oporeziv dohodak”.

– Konkretno, član 2 je rekao da su obveznici poreza na dohodak rezident koji ostvaruje dohodak na teritoriji Federacije i izvan teritorije Federacije, a dohodak freelancera nije naveden u izuzećima za plaćanje poreza. Međutim, Pravilnikom nije bilo regulisano kako da prijavljuju porez, nije postojao obrazac niti instrukcije od strane PU. Možda grubo zvuči, ali svaki freelancer koji je naplaćivao novac za svoje usluge je obveznik poreza, to je bio i 2015. godine i danas – ističu iz Chronosa.

Pravo na odbitak

Što se tiče pitanja da li freelanceri imaju ili nemaju pravo na odbitak, iz Capitalie nam pojašnjavaju da “freelanceri nemaju pravo na korištenje ličnog odbitka prilikom prijave i uplaćivanja poreza na dohodak kroz obrazac AMS-1035, međutim ukoliko posjeduju validnu Poreznu karticu, podnošenjem godišnje prijave – obracac GPD-1051, mogu iskoristiti pravo na korištenje ličnog odbitka za svaki mjesec u kojem su ostvarili dohodak, te na taj način ostvariti pravo na povrat poreza”.

– Freelanceri koji ne posjeduju validnu Poreznu karticu, mogu podnijeti Zahtjev za izdavanje porezne kartice (Obrazac PK-1001) u ispostavu Porezne uprave prema mjestu prebivališta – kazali su nam iz Capitalie.

Iz Chronosa navode da “posljednje izmjene Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak nisu u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak, a morale su biti”.

– Pomenutim izmjenama Pravilnika je rečeno “bez prava na priznavanje ličnog odbitka”, pozivajući se na Zakon, ali taj isti Zakon nije onemogućio freelancerima korištenje ličnih odbitaka. U članu 24. Zakona o porezu na dohodak je jasno rečeno ko može koristiti lične odbitke, a to su rezidenti FBiH, što znači da i freelanceri, ako su rezidenti FBiH i ako imaju Poreznu karticu, mogu koristiti lične odbitke na kraju godine, te na taj način ostvariti pravo na povrat plaćenog poreza na dohodak. Na žalost, nije prvi put da podzakonski akt propisuje drugačije u odnosu na zakon – stav je stručnjaka agencije Chronos.

Zašto se plaća dodatnih četiri posto

Na obrascu AMS-1035 navodi se i obaveza plaćanja četiri posto doprinosa za zdravstveno osiguranje. Iako plate ovo, freelanceri i dalje neće biti zdravstveno osigurani. Pojašnjavajući ovu odredbu zakona, iz Capitalie su rekli da “zakonska obaveza je da se na dohodak od samostalnih djelatnosti (najčešći primjer ugovor o djelu) obračuna četiri posto doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret primaoca naknade, bez ikakve protukoristi za to fizičko lice. Navedena uplata služi isključivo za popunjavanje fondova zdravstvenog osiguranja”.

– Također, da ne bi bilo zabune, ovo ne znači da fizička lica imaju trošak od 14 posto na dohodak iz inostrastva s obzirom da je Zakonom o porezu na dohodak propisano pravo na priznavanje 20 posto paušalnog rashoda. Kako u praksi to izgleda najlakše je objasniti na primjeru. Na ostvareni prihod iz inostranstva u iznosu od 1.000 KM, porezni obveznik ima pravo na paušalno priznavanje troškova u iznosu od 200 KM. Na iznos od 800 KM obračunava se 32 KM za zdravstveno osiguranje, ostatak od 768 KM predstavlja neto iznos naknade na koji se plaća porez na dohodak u iznosu od 76,80 KM. Precentualno izraženo, ukupni troškovi za prilive iz inostranstva iznose 10,88 posto – navode iz Capitalie.

Vezano za isto pitanje, iz Chronosa su nam kazali da “doprinos za zdravstveno osiguranje od četiri posto se plaća na različite oblike angažmana fizičkih lica (ugovor o djelu, ugovor o autorskom djelu i sl.) od 2009. godine, i nije obaveza samo freelancera”.

– Freelanceri ga plaćaju na svoj teret, a unutar FBiH se najčešće “prebaci” na isplatioca (a zavisi kako se ugovori cijena posla), što je velika razlika. Javna je tajna da se ovaj doprinos na isplate po ugovoru o djelu, ugovoru o autorskom djelu, prihode freelancera, i sve druge dohotke fizičkih lica uveo da se “popravi” budžet, tj. fond Zavoda zdravstvenog osiguranja – kazali su iz Chronosa.

Savjeti stručnjaka

Za kraj, iz Capitalie freelancerima preporučuju da prilikom obračuna i prijave imaju u vidu i međudržavne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, jer je moguće da neće morati plaćati porez u FBiH ukoliko je isti plaćen u inostranstvu.

– Uvođenjem novog obrasca, i dodatnim naporima Porezne uprave možemo očekivati efikasniju naplatu i strožiju primjenu zakona o porezu na dohodak u FBiH – zaključuju iz Capitalie.

Iz Chronosa pak navode da “Ministarstvo finansija FBiH i Porezna uprava nije trebala ovoliko čekati da se pozabavi freelancerima, ali sada na to ne možemo utjecati”.

– Optimalno rješenje bi bilo da se omogući korištenje 20 posto priznatih rashoda kao i za pomenute isplate po osnovu ugovora o djelu i da se u tom smislu izmijeni obrazac prijave poreza na dohodak, da se koriguje Pravilnik u dijelu korištenja ličnih odbitaka čime bi se i freelancerima koji su rezidenti FBiH dala mogućnost korištenja ličnih odbitaka i omogućio povrat poreza na dohodak na osnovu Porezne kartice. Također, jako bitan momenat u cijeloj priči je retroaktivna naplata. Nije sporno da su freelanceri bili i ostali porezni obveznici, ali ako je država kasnila sa provedbenim aktima, obrascem i sl. trebalo bi da omogući bar obročno plaćanje za retroaktivnu naplatu poreza – zaključuju iz Chronosa.

Što se tiče plaćanja poreza na doznake iz inostranstva koje građanima BiH npr. šalje rodbina, to je regulirano kantonalnim propisima o oporezivanju poklona. Propise o ovome donose kantonalna ministarstva finansija.

KOMENTARI:
Loading...