31.3 C
Bosanska Krupa
Nedjelja, 20 Juna, 2021

IRB zbog tužbi ostaje bez desetina miliona maraka, Vujnićeva potpisivala kredite bez ovlaštenja?

Pišu: A. Pisarević, O. Tešić

Od marta 2016. godine nije ponovo imenovana na mjesto direktora niti joj je dodijeljen status vršioca dužnosti, te je sve poslove u ovoj banci obavljala bez ovlašćenja, piše eTrafika.

Podsjećamo, ona je imenovana na ovu funkciju 2012. godine, a nekoliko dana prije isteka četvorogodišnjeg mandata, 2016. godine, uhapšena je zbog sumnje da je učestvovala u višemilionskim bankarskim pronevjerama. Riječ je o Bobar banci, a grupa ovlaštenih osoba kojima se još uvijek sudi, među kojima je i bivša direktorka IRB-a koja se tereti da je iz banke ‘izvukla’ više od 125 miliona maraka.

Nakon puštanja iz pritvora, i pored optužbi koje joj se stavljaju na teret, vlasti Republike Srpske na čelu sa tadašnjim predsjednikom Miloradom Dodikom, ponovo je vraćaju na staru funkciju. Ona se vraća na posao iako joj je u međuvremenu istekao mandat i nije dobila novo imenovanje niti status vršioca dužnosti. Bez nove odluke o imenovanju radila je kao direktorka najveće banke u RS sve do 2020. godine.

Nije jasno kako je Snežana Vujnić mogla da radi pune četiri godine nakon isteka mandata niti da potpisuje odobrenja za kredite bez ovlaštenja Nadzornog odbora za poslove koje obavlja. Zapravo, nije jasno na osnovu čega je uopšte dobijala svoju platu.

Ova afera bi mogla da košta entitetski budžet za iznos od nekoliko desetina miliona maraka, jer je gore navedeno postalo osnov za tužbu onima koji su podigli kredite preko IRB-a u periodu u kojem Snežana Vujnić nije mogla da potpisuje takve odluke, te će u sudskim procesima, koji su u pripremi, tražiti poništavanje odluka, potvrđeno je eTrafici.

To dalje znači, da neće biti povrata novca u budžet IRB-a, jer je on odavno potrošen, a među kreditiranim firmama je i niz onih bliskih vlastima koje su dobijale novac iako su bile pred gašenjem. Jedna od njih je i nekadašnja poslastičarnica „Pingvin“, izuzetno bliska vrhu vladajućeg SNSD-a, koja je novac dobila iako se u medijima mjesecima pisalo da je pred zatvaranjem, što se kasnije i dogodilo. Kredit nije vraćen niti više postoji nada da će se tako nešto dogoditi, a kako saznaje naš portal ključna odbrana bivšim rukovodiocima ove firme će biti da je odluka o kreditu ništavna iz prethodno navedenih razloga.

“Ugovor je ništavan“

Prema riječima advokata Dina Tešića, koji u ovom procesu zastupa vlasnicu “Pingvina” Slavicu Grebenar, jedan od njenih kredita odobren je u periodu kada Snežana Vujnić nije imala ovlašćenja da ga potpiše, ali to nije sve. On kaže da je ugovor ništavan i zbog nezakonitosti vezanih uz obračunate promjenljive kamatne stope.

“Analizom kredita Fonda za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske a.d. Banjaluka, kojim upravlja Investiciono razvojna banka Republike Srpske, utvrdili smo da se radi o ništavom pravnom poslu zbog nezakonitih odredbi vezanih za promjenljivu kamatnu stopu, ali i da zastupnik nije imao ovlaštenja za zastupanje IRB RS u vremenu zaključenja određenih ugovora. Pred nadležnim sudom smo zatražili da se poništi ugovor i brisanje založnog prava na nepokretnostima, koje su bile predmet obezbjeđenja i vjerujemo da će zakoni i pravda biti na našoj strani”, ističe Tešić.

On dalje govori, da su analizirali i ostale ugovore i utvrdili da određene banke, ne samo IRB RS, ugovaraju obračunski model godišnje kamatne stope od 360 dana, primjenjujući nezakonito francuski i njemački dekurzivni model obračuna kamata, suprotno odredbama Agencija za bankarstvo Republike Srpske koja svojom odlukom određuje, kao jedini mogući model, engleski obračun kamata od 365/366 dana.

“Kada je višemilionski kredit u pitanju, tako se prisvoje nezakonito desetine hiljada maraka na godišnjem nivou, samo na ovaj način od klijenata primjenom metode od 360 dana za obračun kamata. Određene banke u vrijeme odobrenog moratorijuma obračunavaju klijentima pogođenim ekonomskom krizom neosnovano i zakonsku zateznu kamatu, a ne obračunavaju tačan kurs EURIBOR-a, već ga zaokružuju na prvu sljedeću pozitivnu kvartalnu brojku suprotno ugovoru i imperativnim normama”, kaže Tešić.

On ističe, da su u tužbi naglasili da Snežana Vujnić nije imala odobrenje da potpisuje ugovore o kreditima, jasno ističući da je njoj mandat istekao 29. marta 2016. godine, a da je samo pet dana kasnije, 4. aprila, potpisala ugovor za koji nije imala ovlašćenje.

Vrhovni sud se izjasnio u sličnom slučaju

Kako je potvrđeno za eTrafiku, i ranije smo imali slučaj u kojem se dogodila gotovo ista stvar, koja najvjerovatnije slijedi i u slučaju “Vujnić”.

“Imali smo situaciju kada je članovima Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske istekao mandat, pa je Vrhovni sud Republike Srpske potvrdio stav nižestepenog suda da su ovlaštenja nakon isteka mandata tehničke prirode i da je djelovanje ograničeno na poslove u okviru tzv. tehničkog mandata, a to znači da se ne mogu donositi akti kojima se nameću prava i obaveze drugim subjektima. U konkretnom slučaju, akt koji je bio donesen nakon isteka mandata bio je nezakonit”, ističe advokat Bojana Vranješ Čorokalo.

Ona objašnjava da, prema važećim zakonima, kada je trajanje mandata članu uprave (direktoru) određeno brojem godina, mjeseci ili dana, onda istekom posljednjeg dana trajanja tako određenog mandatnog perioda imenovana osoba više nije član uprave.

Dodaj komentar:
- Oglas -

Najnovije

- Oglas -

Povezani članci