13.4 C
Bosanska Krupa
Ponedjeljak, 14 Juna, 2021

Inzko: Merkel vraća BiH na međunarodnu agendu, sad kreće ofanziva

Novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH), njemački političar i bivši savezni ministar u toj zemlji Kristijan Šmit (Christian Schmidt), koji će dužnost preuzeti 1. avgusta, već je započeo diplomatsku ofanzivu čiji je cilj BiH vratiti u vrh međunarodne agende, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) sada već odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko (Incko). Incko je 27. maja podnio ostavku na ovu funkciju.

Za RSE kaže i kako smatra da je međunarodna zajednica „prerano domaćim političarima prepustila kormilo“, te da će svom nasljedniku sugerisati da uz dogovor domaćih snaga kombinuje i bonske ovlasti koje visokom predstavniku daju mogućnost nametanja određenih rješenja, ukoliko ne postoji dogovor, ili se narušava Dejtonski mirovni sporazum.

Iako je, prije 12 godina, kada je došao na funkciju, dobio u zadatak da privede kraju zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) uslovi za to, kaže, ni danas nisu ispunjeni.

Protivljenja odlukama koja je kroz Vijeće za implementaciju mira (PIC) godinama praktikovala Rusija, Incko vidi kao pokušaj opstrukcije napretka zemlje ka Evropskoj uniji(EU) i NATO-u.

Gospodine Incko, dali ste ostavku na poziciju visokog predstavnika u BiH. U zemlju ste došli prije dvanaest godina. Tada se očekivao veliki napredak. Odlazite, međutim, Bosna i Hercegovina je i dalje prilično nefunkcionalna. Jeste li to očekivali?

Naravno, očekivao sam brži napredak, da će biti iskorištena ova nova energija koja je ovdje vladala prvih deset, dvanaest godina. Međutim, to se nije desilo. Možda je međunarodna zajednica napravila grešku kada je prebrzo mijenjala brzinu – od onoga što smo imali, robusno, jakog, internacionalnog prisustva na domaću odgovornost, domaća rješenja. To je možda bilo prebrzo i nažalost, posljednjih deset, dvanaest godina nije bilo nekih velikih dometa.

Intervenisanje u zemlji koja ide ka EU činilo se nepristojno

Vaš mandat obilježen je, ne pretjerano aktivnom politikom u smislu nametanja rješenja, što Vam je često zamjerano. Naveli ste da je to stoga što je domaćim političarima data šansa da postignu dogovor. Smatrate li da ste nekad trebali reagovati oštrije?

Tu su bila još dva druga faktora. Jedan je bio da sam u ruke dobio papir 5+2, o što bržem zatvaranju OHR-a. To je bila jedna od zadaća. Drugo je bila ta domaća odgovornost. Treća stvar je ta da je Bosna i Hercegovina krenula po želji međunarodne zajednice od Dejtona prema Briselu, u smjeru kandidature i članstva EU, i onda bi bilo nepristojno da tu neko interveniše – kad neko želi da bude punopravan član u EU, a da onda neki stranac ovdje interveniše. Tako je nekako bila ta filozofija.

Naravno, dosta puta sam imao želju nešto da učinim, ali neke velike podrške u međunarodnoj zajednici ja ne bih dobio.

Na primjer?

Incko: Recimo, ja ne volim činjenicu da kladionice nisu baš oporezovane. Volio bih više žena na izvršnim funkcijama, 50 posto, nema ih ni četrdeset. Onda, zapošljavanje, Vi znate kako se tu dešava zapošljavanje, javne nabavke itd. A pogotovo bih želio brži tempo na području vladavine prava.

Sugestija Šmitu da kombinuje nametanje rješenja i dogovor političara

S obzirom na to da nije bilo značajnijih pomaka u toj fazi kada su domaći političari dobili priliku da se sami dogovore, Vi ste jednom prilikom, upravo za RSE, rekli da treba razmišljati o kombinaciji Bonskih ovlasti i dogovora. Hoćete li to sugerisati svom nasljedniku?

Apsolutno, apsolutno, pošto je prva faza bila izuzetno uspješna. Ako ste u Bosnu došli 1995., 1996., ja sam ušao dva puta, to se išlo onako – nije bilo Granične policije, na aerodromu su bile vreće s pijeskom, neki UNPROFOR itd, ali nije bilo ništa. Sada imate Graničnu policiju, imate jaku valutu, imate devet ministarstava umjesto tri, zastava, himna, itd, puno stvari se učinilo. To je bila ona prva faza kada je međunarodna zajednica bila tu jako prisutna na robustan način. Tu fazu treba osvježiti, da sada ova faza gospodina Šmita bude kombinacija, da ta faza bude mješavina prve i druge faze.

Da li je međunarodna zajednica, prema Vašem mišljenju, ipak uložila u institucije, čiji efekat nije onako snažan kako se pretpostavljalo. Na primjer, OHR je svojevremeno zaveo dosta reda, ali je unazad nekoliko mandata visokih predstavnika prije Vas, ta uloga doživljavana zapravo kao figurativna.

Tačno je. Mi smo imali jako veliku ulogu na početku, a ovdje je bilo još 30.000 vojnika. I više. Ta uloga se mijenjala, kao što sam rekao, od Dejtona prema Briselu. S druge strane, dobili smo specijalnog predstavnika EU. I on je dobio neku ulogu, neku ulogu jaču nego samo ambasadora EU. To se mijenjalo. Ne smijete zaboraviti da ovdje ima još uvijek 300 saradnika OSCE-a, tu su Ujedinjene nacije itd. Svako radi neki svoj posao.

Dodaj komentar:
- Oglas -

Najnovije

- Oglas -

Povezani članci