Naime, danas bi se, prema pisanju Večernjeg lista, u Fondu za financiranje razgradnje NEK trebale otvoriti ponude za posao izrade dokumentacije i provedbu aktivnosti za ishođenje dozvola za gradnju tog centra u Čerkezovcu, vrijednog 19,26 miliona kuna bez PDV-a.

Prema Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja RAO, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada Republike Hrvatske donijela krajem 2018., Trgovska gora i Čerkezovac predviđeni su kao lokacija dugoročnog skladišta tog otpada. Međutim, tada je još bila postojala mogućnost da se Hrvatska i Slovenija dogovore o gradnji zajedničkog skladišta za NSRAO iz NEK-a, ali do tog dogovora ipak nije došlo. Prema međudržavnom sporazumu, Hrvatska svoj dio iz NSRAO iz Krškog mora preuzeti od 2023.

U Fondu s tim konkursom kreću u izradu projektne dokumentacije, sigurnosnih studija i studije utjecaja na okoliš. Napominju da će kao podloga za tu dokumentaciju biti provedeno više istražnih radova za utvrđivanje geoloških i ostalih karakteristika terena, te nulta radiološka mjerenja za utvrđivanje postojećeg nivoa radioaktivnosti okoliša.

– Za gradnju Centra potrebno je ishoditi lokacijsku i građevinsku dozvolu, te nakon toga upotrebnu dozvolu kojoj prethodi potvrda tijela nadležnog za radiološku i nuklearnu sigurnost o mogućnosti početka rada skladišta – kažu u Fondu.

Navode i da je početak gradnje Centra planiran za 2023. godinu, a završetak za 2024. Procijenjena vrijednost gradnje iznosi 10 miliona eura. Skladišta Centra projektiraju se za prihvat oko 3000 kubnih metara RAO, što je, objašnjavaju u Fondu, polovina ukupne količine pogonskog i dekomisijskog NSRAO iz NEK-a te institucionalni RAO nastao na području Hrvatske, uključujući i radioaktivni otpad nastao razgradnjom skladišta u Institutu Ruđer Bošković i Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada.

– Iz NEK-a će u Centar biti dopremljeno nešto manje od 3000 kubnih metara NSRAO koji će prije skladištenja u Centru biti otpremljen na obradu i kondicioniranje u neki od evropskih centara za obradu radioaktivnog otpada. U Centar će se zaprimati obrađen i kondicioniran u licencirane betonske spremnike – navode u Fondu.

A gradnja centra za RAO bilo gdje izaziva buru reakcija u javnosti pa tako i u slučaju Trgovske gore gdje postoji veliki otpor lokalnog stanovništva prema projektu.

Odlaganju nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore se protivi i BiH, s obzirom na blizinu granice sa našom zemljom i mogućim negativnim posljedicama po ekosistem i zgravlje građana BiH.