Bivši generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Boutros Boutros-Ghali preminuo je jučer u 94. godini. UN je predvodio u vrijeme najvećih izazova krajem 20. stoljeća, a u BiH nije omiljena ličnost zbog njegovog diskutabilnog odnosa prema ratnim dešavanjima. Historičar Amir Duranović poručuje da će otkrivanje do sada nedostupnih dokumenata pokazati pravu ulogu UN-a i Boutros-Ghalija krajem 1990-ih godina u BiH.

Uvođenje embarga na uvoz oružja tokom rata u BiH, čime su Armiji RBiH u ratnom periodu u potpunosti ostale vezane ruke, pasivan odnos po pitanju zaštite enklava, i neizvještavanje Vijeća sigurnosti UN-a o stanju u Srebrenici, neke su od glavnih pritužbi na ulogu i djelovanje Boutros-Ghalija tokom rata u BiH.

“Njegov mandat na mjestu generalnog sekretara faktički se podudara sa najizazovnijim vremenom savremene bosanskohercegovačke historije. Iz takve perspektive, činjenice da je bio istaknuti egipatski diplomata, univerzitetski profesor, autor brojnih radova, prvi generalni sekretar UN-a iz Afrike gotovo da ne znače ništa. Kako je moguće vidjeti iz komentara u svjetskim medijima povodom Ghalijeve smrti, u svijetu će biti zapamćeno, a to se tiče i nas u Bosni i Hercegovini, da je došao na poziciju generalnog sekretara UN-a u vrijeme dramatičnih promjena na globalnom nivou nastalih, najprije slomom Sovjetskog saveza i nizom posljedica toga čina, i da je ta činjenica suštinski obilježila njegov mandat”, ističe u razgovoru za Klix.ba doktor historijskih nauka Amir Duranović.

Odgovornost UN-a pa time i Boutros-Ghalija za genocid u Srebrenici potvrdio je bivši ambasador Venecuele pri UN Diego Aria, koji je svjedočio na sudu u Hagu i tom prilikom kazao kako nije bilo nikakve dileme šta će se dogoditi, te da je to i sam vidio boraveći u Srebrenici, dvije godine prije genocida 1995. godine.

Aria je istakao da Boutros-Ghali snosi punu odgovornost jer Vijeće sigurnosti UN-a nije upozorio na to šta se spremalo u Srebrenici.

“Nemogućnost UN-a, prije svega zbog nejasnih političkih pozicija vodećih svjetskih sila, da konkretnije djeluje u Bosni i Hercegovini s ciljem sprječavanja ratnih operacija, progona, etničkog čišćenja i uništenja ostaju tačke oko kojih se gradi negativno sjećanje na Boutrosa Boutros-Ghalija i UN kao organizaciju. Ipak, za potpuniju sliku uloge UN-a u ratu u Bosni i Hercegovini, i njenog generalnog sekretara, vjerovatno ćemo morati pričekati još vremena kako bi većina danas nedostupnih dokumenata iz UN-a, ali i kabineta velikih sila, bila stavljena na uvid javnosti. Takva promjena bi, potencijalno, mogla djelovati i na promjenu negativne slike, koja do danas uglavnom preovladava o Boutrosu Boutros-Ghaliju”, naglasio je Duranović.

U međuvremenu, trenutno povijesno sjećanje Boutrosa Boutros-Ghalija smješta na negativnu stranu povijesti, barem kada je u pitanju BiH, iako ovaj egipatski diplomata nije uživao podršku i brojnih svjetskih sila, među kojima i SAD-a.

KOMENTARI:
Loading...