27.5 C
Bosanska Krupa
Utorak, 22 Juna, 2021

Fabrika kojoj je većinski vlasnik Vlada FBiH, a radnici 15 godina čekaju plate i doprinose

„BNT-Tvornica mašina i hidraulike“ (BNT-TMiH) u većinskom je vlasništvu Federacije BiH. Riječ je o jednoj od firmi u oblasti namjenske industrije. Prijeratni gigant iz Novog Travnika, nakon agresije na BiH bio je u brojnim problemima.

Radnici koji su ostali raditi u kompaniji, početkom 2000-ih godina našli su se u poprilično nezavidnoj situaciji. Plaće, kao i ostale vrste prihoda, kasnile su, nisu isplaćivane ili je isplaćivan samo dio, a dešavalo se i da se radnici pošalju na čekanje, jer posla u nekoliko navrata nije bilo, piše Žurnal.

Zbog toga mnogi odlaze iz firme raditi privatno, kako u BiH, tako i u inostranstvo. Ipak, od svojih zarađenih, a neisplaćenih plaća, toplih obroka, regresa… nisu željeli odustati. Radnici, podijeljeni u nekoliko različitih grupa, tuže firmu tražeći da im se to isplati.

„Većina dugovanja nastala je u periodu od 2001. do 2005. godine. Sjećam se perioda kada smo skoro svaku plaću tražili štrajkom. Ko je najodgovorniji za to? Mi mislimo tadašnji direktor Abaz Mandžuka“, govori za Žurnal jedan od bivših radnika koji su tužili firmu.

Ubrzo sudovi u Srednjobosanskom kantonu donose i pravosnažne presude – firma je dužna isplatiti bivšim radnicima, sada tužiteljima, neisplaćene plaće s pripadajućim doprinosima, uz zakonsku zateznu kamatu. Govorimo o stotinama radnika/tužitelja kojima je firma „BNT-TMiH“ trebala isplatiti ogroman novac. Ako uzmemo u obzir sve presude, riječ je o više miliona maraka. Pojedinačno, skoro svakom radniku trebali su se isplatiti iznosi od preko 10 hiljada maraka.

Od tih navedenih pravosnažnih presuda prošlo je oko 15 godina, a i dalje jednom broju radnika nije isplaćen sav novac. Mnogi od njih su se na razne načine uspjeli penzionisati, ima i onih koji i dalje rade, dok su neki u međuvremenu preminuli, čekajući na naplatu potraživanja.

Odgovor na pitanje zašto dio radnika toliko dugo čega na naplatu nije jednostavan. Štaviše, pravni zastupnici radnika za Žurnal govore kako je riječ izuzetno kompleksnim slučajevima, s mnogo tužitelja i više odvojenih sudskih postupaka.

Ipak, pokušat ćemo pojednostaviti. Kada su donesene navedene presude, bile su i prve isplate. Kako je objašnjeno novinarima Žurnala, sredstva su tada osigurana prodajom dijela imovine firme.

Radnicima koji su razgovarali s novinarima Žurnala nije najjasnije kako su tada raspoređivana sredstva. „Koliko ja znam, mi smo dali punomoć advokatu, a sredstva su išla na neki zajednički račun. Kasnije nas nazovu, mi dođemo, stave u kovertu onoliko koliko nam, valjda procentualno, pripada“, govori jedan od njih dodajući kako je do sada bilo nekoliko manjih isplata.

No, sva potraživanja nisu svi mogli naplatiti. „BNT-TMiH“ u to vrijeme posluje u gubitku te radnici nisu bili u mogućnosti svoja potraživanja namiriti od nekadašnjeg poslodavca.

Kako bi se naplatila sredstva, šalju se prijedlozi za pokretanje – stečaja. Međutim, stečaj nije pokrenut. Umjesto toga, „BNT-TMiH“ 2015. godine ide u postupak finansijske konsolidacije.

„Dugovanja prema zaposlenicima na ime potraživanja iz radnog odnosa po osnovu pravosnažnih i izvršnih sudskih presuda su obuhvaćena postupkom finansijske konsolidacije. Modus finansijske konsolidacije i izmirenja dugovanja prema zaposlenicima na osnovu pravomoćnih i izvršnih sudskih presuda je svrsishodniji i efikasniji model rekonstrukcije privrednog društva BNT-TMiH d.d. Novi Travnik od stečajnog postupka“, stoji u odgovoru ministra energije, rudarstva i industrije FBiH Nermina Džindića Žurnalu.

Džindić dodaje kako „finansijska konsolidacija pruža mogućnost revitalizacije poslovanja“, dok „stečajni postupak, kao što je opšte poznato u našoj sudskoj praksi, obavezno znači i kraj poslovanja“.

Bivšim radnicima to, razumljivo, nije bilo previše bitno. Godine su prolazile, a potraživanja u cijelosti nisu naplaćena. Kako bi to ipak uradili, njihovi pravni zastupnici pred Općinskim sudom u Sarajevu pokreću tužbe protiv većinskog vlasnika – Federacije.

Jedan od najbitnijih navoda tužbi jeste onaj dio koji se tiče Zakona o stečajnom postupku. Naime, u članu 5. tog zakona navodi se kako je za otvaranje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom koji proizvodi naoružanje i vojnu opremu potrebna prethodna saglasnost federalnog ministra energije, rudarstva i industrije, te da ako federalni ministar ne da svoju saglasnost, za obaveze stečajnog dužnika solidarno odgovara Federacija.

Dodaj komentar:
- Oglas -

Najnovije

- Oglas -

Povezani članci