Prijedlog da se osobe koje rade ili se školuju u susjednim državama ubroje u rezidentno stanovništvo BiH predstavlja segregaciju prema državljanima Bosne i Hercegovine.

Iako na posljednjem propalom sastanku Centralnog popisnog biroa nije usaglašena metodologija obrade podataka, odnosno nije dogovoren model po kojem bi se trebalo odrediti ko spada u stalno stanovništvo BiH, ovaj skup je donio i jednu novost.

Do sada su predstavnici RS-a tražili da se iz stalnog stanovništva izdvoje svi koji su, u okviru pitanja broj 40, odgovorili da su zaposleni ili se školuju izvan BiH. Nakon posljednjeg sastanka, predloženo je da se iz ove grupacije izdvoje oni koji rade ili se obrazuju u susjednim državama, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, i ipak se ubroje u stalne stanovnike, odnosno rezidente.

Oblik segregacije

– U susjednim državama je zaposleno ili se školuje oko 17.000 osoba, a u ostalim zemljama oko 40.000 državljana BiH. Parcijalno posmatranje pitanja broj 40 predstavlja vid segregacije prema toj grupi državljana naše zemlje. Vrijeme Rose Parks (američka aktivistica za prava Afroamerikanaca op. a.) je odavno ostalo iza nas, a ovdje se predlaže da se na početku 21. vijeka provodi segregacija prema određenoj grupi ljudi. Uostalom, naša zapadna granica nije samo prema Hrvatskoj, nego prema EU i zašto bi onda diskriminirali ljude koji rade ili se obrazuju u bilo kojoj drugoj državi EU-a, ili u svijetu – kazao nam je direktor Federalnog zavoda za statistiku Emir Kremić.

Prema njegovim riječima, Zakonom je jasno definirano da metodologiju obrade podataka donosi Agencija za statistiku BiH.

Preporuke IMO tima

– Očekujemo da će metodologija uskoro biti donesena i da će ona biti izrađena u skladu sa Zakonom o popisu i preporukama IMO tima. U pismu, koje je uputio šef IMO tima Peter Everas navedeno je da pitanje broj 40 iz popisnice nije relevantno prilikom određivanja broja rezidentnog stanovništva i u Federalnom zavodu za statistiku smatramo da se ove preporuke trebaju ispoštovati – dodao je Kremić.

Napomenuo je i da je procjena IMO tima bila da je za obradu podataka, nakon usvojene metodologije, potrebno četiri mjeseca. S obzirom na to da je krajnji zakonski rok za objavu rezultata 1. juli, očigledno je da je već probijen rok za donošenje jedinstvenog načina obrade. Zbog toga je, kako je istakao Kremić, svaki dan bitan. Međutim, dodao je, nakon sastanka Centralnog popisnog biroa, još uvijek nije sazvan susret direktora državne i entitetskih agencija za statistiku, na kojem bi bila usaglašena metodologija obrade podataka.

KOMENTARI:
Loading...