epa03768738 The President of Lithuania, Dalia Grybauskaite (L), gives a T-shirt bearing European Union slogans to the Croatian President Ivo Josipovic (R) during the ceremony marking Croatia's accession to the European Union in Zagreb, Croatia, 30 June 2013. Following the successful ratification of its European Union Accession Treaty by the national parliaments of the 27 Member States, the Republic of Croatia is set to join the EU as the 28th member on 01 July 2013. EPA/ANTONIO BAT

Hrvatskoj i Srbiji je govoreno da je “prerano za aplikaciju” zbog ratnih zločinaca, Crnoj Gori i Albaniji zbog korupcije i političke blokade, a Makedoniji zbog spora s Grčkom

Zemlje članice Evropske unije nisu protiv predavanja zahtjeva BiH za članstvo u Uniju.

No, jasno su poručile da se ta aplikacija “neće u dogledno vrijeme razmatrati”. To je izravno rečeno i u posljednjim zaključcima Vijeća EU-a, koje čine premijeri zemalja članica, kad su saopćili kako je “potreban značajan napredak u provedbi Reformske agende kako bi se aplikacija smatrala kredibilnom”.

Nismo izuzetak

U suštini, to i nije neka novost posebno ako govorimo o aplikacijama zemalja Zapadnog Balkana. Bez izuzetaka, svakoj zemlji, nakon što je najavila predaju zahtjeva za članstvo, rečeno je da “još uvijek nije vrijeme za predaju aplikacije”. Hrvatska je predala predsjedavajućoj Grčkoj taj zahtjev 2003. u trenutku kad sve zemlje članice EU-a još nisu bile ratificirale ni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i trajala je potraga za osumnjičenim za ratne zločine uz jasnu podršku Njemačke i Italije i oštro protivljenje Velike Britanije.

Usporedbe radi, BiH je potpisala SSP sa EU-om 2008. godine, on je kasnije ratificiran, ali je “stavljen na čekanje” da bi stupio na snagu u junu prošle godine, a njegova prilagodba, uz uspostavljanje mehanizma unutrašnje koordinacije, osnovni je uvjet da se zahtjev BiH smatra kredibilnim. Hrvatska je četiri mjeseca kasnije dobila upitnik sa 4.650 pitanja, osam mjeseci kasnije poslala odgovore i u rekordnom roku od 16 mjeseci postala kandidatkinja. Godine 2011. potpisan je ugovor o pristupanju, a punopravna članica je postala 1. jula 2013.

Što se tiče Srbije, ona je SSP potpisala u aprilu 2008, a zahtjev za članstvo predala u decembru 2009. godine tokom švedskog predsjedavanja, usprkos javnom protivljenju, prije svih, Holandije koja, znakovito, u prvoj polovici ove godine predsjedava EU-om. U tom trenutku još nisu bile ni ukinute vize za tu zemlju, a glavna prepreka bila je (ne)saradnja sa sudom za ratne zločine u Den Haagu. Radovan Karadžić je tek bio uhapšen, a Ratko Mladić se još krio u toj zemlji. Nakon odgovaranja na upitnik EU-a i izrade mišljenja (avis), Srbije je dobila kandidatski status 1. marta 2012. godine.

Pitanje Kosova je još otvoreno i “normalizaciji” odnosa posvećeno je danas jedno čitavo i praktično prvo pregovaračko poglavlje otvoreno u decembru prošle godine. Crna Gora je SSP potpisala 2007. i zahtjev za članstvo predala je predsjedavajućoj Francuskoj godinu kasnije. SSP je stupio na snagu tek u maju, dok je kandidatski status dobila u decembru 2010. Danas prednjači po broju otvorenih poglavlja.

Albanija je SSP potpisala 2006. i na snagu je stupio 2009. Iste godine, u jeku političke krize, potpune političke blokade, protesta i nereda na ulicama Tirane, podnijela je predsjedavajućoj Češkoj i zahtjev za članstvo. I tu zemlju se “obeshrabrivalo” i poručivalo joj se da mora ojačati državnu upravu, reformirati pravosuđe i suzbiti organizirani kriminal i korupciju te provesti “slobodne i pravedne parlamentarne izbore”, koji bi riješili tu krizu koja i danas traje. Ipak, kandidat je postala, ali tek 2014.

Stiglo nas Kosovo

Makedonija koju godinama trese politička kriza možda je i u najgoroj situaciji. SSP je potpisala davne 2001. godine, a na snagu je stupio 2004. U martu te godine je predala i zahtjev za članstvo irskom predsjedništvu Vijeća EU-a, a u decembru sljedeće je postala zemlja kandidatkinja.

Zbog neriješenog spora s Grčkom oko vlastitog imena i unutrašnjopolitičke blokade neizvjestan je nastavak daljnje integracije. Kosovo je u oktobru prošle godine dobilo SSP i time u formalno-pravnom odnosu sa EU-om sustiglo BiH. Budući da još nije priznata u UN-u kao nezavisna država i da ga ne priznaje pet zemalja članica EU-a daljnji put te zemlje tijesno je vezan za razvoj odnosa sa Srbijom.

KOMENTARI:
Loading...