Zbog komplikovanosti sistema prikupljanja podataka u institucijama Bosne i Hercegovine i njihove različitosti na nivoima vlasti, na državnom nivou nema preciznih podataka o broju građana koji koriste ortopedska pomagala. Medicinski stručnjaci, sa druge strane, tvrde kako je taj broj veliki i da o njemu šira javnost nedovoljno govori.

Proteze i ortoze, invalidska kolica, ortopedski ulošci, steznici za kralježnicu, za koljena, skočni zglob i druge dijelove lokomotornog sistema sve više su tražena pomagala. Karakteristično je što je svako ortopedsko pomagalo individualno izrađeno pomoću kompjuterizovanih proteza i prilagođeno određenom pacijentu.

Cijena takvih pomagala daleko je veća od kupovne moći građana BiH koji nisu upoznati sa pravima koja mogu ostvariti u zavodima zdravstvenog osiguranja koji mogu refundirati troškove u nabavci pomagala.

Dr. Mirjana Kordić-Močević direktorica je kompanije Otto Bock Sarajevo koja već 19 godina u Sarajevu proizvodi ortopedska pomagala i lider je bh. tržišta u toj branši. Uposlenici ove ustanove svakodnevno se susreću sa velikim brojem pacijenata kojima je iz različitih razloga potrebno neko ortopedsko pomagalo. U takve pacijente uključene su sve društvene i starosne skupine, od ratnih vojnih invalida do djece.

“Nažalost, u BiH ima velike potrebe za ovakvim centrima jer ortopedski centri nisu samo za amputirce, tu su korisnici i djeca. Imamo skolioze kičme ili ravne tabane, ortoped preporuči korzet ili uloške. Imamo kortoze uz kojih dijete mnogo bolje hoda, imamo sportski program preventive, štitnike, imamo pomagala za probleme sa čitavim motornim sistemom. Kada dođe do amputacije, potrebno je da pacijent ima protezu, da se vrati svom normalnom životu. Imamo problem invalidskih kolica, ima dosta djece koja koriste invalidska kolica, onda se više ne kaže ‘nažalost’ jer to su djeca sa potrebama koje mogu da riješe, da budu sastav današnjeg društva. Imamo radno-aktivnu populaciju, njih je najviše, to su ratni vojni invalidi kojima su potrebna pomagala”, naglasila je Kordić-Močević u razgovoru za Anadolu Agency (AA).

Medicina i nauka neodvojivi su segmenti stoga se, uz tehnološku savremenost, problemi skolioza prepoznaju još u prvim fazama. Sve tome najviše pomažu ortopedska pomagala.

“Ako gledamo sa stanovišta da skoro svi imamo malu djecu, to dijete može imati ravne tabane, krivu kičmu, kako napreduje medicina sada otkrivaju se te stvari i ranije. Ima skolioza kojima se ne zna uzrok, mi to rješavamo i uspješni smo u tome. Nema statističkih podataka u BiH o broju takvih ljudi jer nemamo ni podataka o broju stanovnika. Ako gledamo da imamo sigurno po deset ili 15 korzeta za skoliozu, to je već veliki broj. Mnogo više dijabetes dovodi do amputacija i opet nema dovoljnih statističkih podataka”, ističe.

Prema njenim riječima, svaki od deset kantona u Federaciji BiH ima svoja pravila na osnovnu kojih refundira troškove nabavke ortopedskih pomagala. I pored toga, građani nisu dovoljno informisani o tome da imaju pravo obratiti se nadležnom zavodu zdravstvenog osiguranja u slučaju nabavke ortopedskih pomagala.

“Svaki čovjek koji ima zdravstveno osiguranje ima pravo za regulisanje potrebe ortopedskih pomagala. Mora se javiti ljekaru koji ga šalje adekvatnoj specijalnosti, a ako ima zdravstveno on dobije iznos koji odobrava određeni kanton. To je cijena, kako mi kažemo – optimalni minimum, to je minimum standarda. Naša država nema novaca koliko bi trebalo biti. Ljudi mogu doplaćivati, ali kupovna moć ljudi je mala. RVI imaju dopunska prava po nekim kantona. Mnogo više u medijima treba govoriti o pravima ljudi, mali broj ljudi zna ta prava. Ni medicinski radnici nisu upoznati o tome, javnost nije obaviještena. Ljudi trebaju znati svoja prava”, istakla je Kordić.

U prostorijama firme u Sarajevu koju predvodi nalaze se prostorije u kojima se ručno izrađuju sva ortopedska pomagala, svakodnevno više komada. Specifično je to što je svako pomagalo napravljeno prema pacijentu, individualno je, stoga se svaki izrađeni predmet razlikuje jedan od drugog. Nakon uzimanja otiska, na osnovu pokretljivosti pacijenta, njegove težine i drugih relevantnih parametara izrađuje se proteza a u cijelu izradu uključen je ljekar koji je postavio dijagnozu, ortopedski tehničar i fiziotarapeut.

Najčešće amputacije su, kako kaže Kordić, amputacije noge odnosno na nivou stopala potkoljenice ili natkoljenice a uzrokovane šećernom bolesti, cirkulatornim smetnjama, povredama, tumorima ili urođenim nedostatkom. Proteze uz pomoć sve savremenije tehnologije olakšavaju život amputiraca koji se uz pomoć njih vraćaju svojim svakodnevnim aktivnostima.

U Zavodu zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo 2014. godine usvojene su Izmjene i dopune Uredbe kojom je određeno da se izdavanje medicinskog sredstva osiguranicima obavlja u ugovornim apotekama i specijalizovanim trgovinama za promet medicinskih sredstava na malo sa područja Kantona Sarajevo, koja posjeduju odobrenje za rad izdato od Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, navode iz Zavoda. Na ovaj način svim osiguranim osobama omogućeno je maksimalno korištenje prava na ortopedska i druga medicinska sredstva.

U toku 2015. godine za potrebe finansiranja prava nastalih iz pomenute Uredbe izdvojeno je ukupno 8.365.675 KM u odnosu na 2014. godinu kada je izdvojeno 7.810.374 KM.
Tokom prošle godine, ukupno 25.703 osiguranika je koristilo neko od prava utvrđenih ovom Uredbom, a njihova prosječna starost iznosi 52,2 godine. Od ukupnog broja korisnika, njih 23 posto je starosti od nula do 18 godina, 36 posto je starosti od 19 do 64 godine, a 41 posto je starosti preko 65 godina.

Kada je spolna struktura u pitanju, 51 posto korisnika su žene, dok su 49 posto korisnika muškarci.

KOMENTARI:
Loading...