Ostaje veliki upitnik: zašto vlast u RS na čelu sa Miloradom Dodikom gasi instituciju koju je sama osnovala i zašto bi poseban odjel bio bolji od specijalnog tužilaštva?

Dugo osporavano Specijalno tužilaštvo RS uskoro prestaje sa radom, i to čim na snagu stupi novi Zakon o suzbijanju korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala.

Ovim Zakonom, čiji je predlagač Vlada RS, definiše se da se u Tužilaštvu Republike Srpske osniva Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala koje bi trebalo biti samostalno u svom radu.

Ipak, ostaje veliki upitnik pored pitanja zašto vlast u RS na čelu sa Miloradom Dodikom gasi instituciju koju je sama osnovala i zašto bi poseban odjel bio bolji od specijalnog tužilaštva?

Kao jedan od najvećih razloga zašto je upravo sad posegnuto za gašenjem Specijalnog tužilaštva, nameće se sumnja da vlast želi da stvori uslove za još veći pritisak na pravosuđe, iako je on bio primijetan i veoma učinkovit i do sada. Iz opozicionih partija u RS glasno govore da je ovo samo pokušaj vladajuće garniture i Milorada Dodika da zataškaju kriminal visokopozicioniranih funkcionera i njihovih saradnika koji se gomilao godinama u ladicama Specijalnog tužilaštva.

Narodni poslanik Zdravko Krsmanović (NDP) tvrdi da je Specijalno tužilaštvo, koje je godinama bilo u rukama vrha vlasti, odradilo svoj posao zaštite visokopozicioniranih kriminalaca iz RS, te da je stoga spremno za penziju.

“Glavno predizborno obećanje SNSD-a prije dolaska na vlast je bilo obračun sa kriminalom i korupcijom, zbog čega je navodno i osnovano Specijalno tužilaštvo. Ipak, glavni cilj Milorada Dodika je bio da se obračuna preko pravosuđa sa svojim protivnicima i da zaustavi sve procese koji bi trebali da se vode protiv njega i njegovih bliskih prijatelja”, rekao je Krsmanović za BUKU.

Posebno svjetlo na nastojanje vlasti da ugase Specijalno tužilaštvo baca afera teška preko milijardu maraka, a koju je iznjedrila pljačka Balkan investment banke. Istraga ovog slučaja godinama tapka u mjestu, odnosno Specijalnom tužilaštvu, a sudeći prema potezima i pritiscima vladajućih, teško da će uskoro biti i završena. Iz opozicije navode da su ovo posljednji pokušaji Dodika i njegovog SNSD-a da stvore atmosferu, sa paralelnim institucijama, koja bi mogla zaštititi i njega i ljude oko njega od mogućeg hapšenja za kriminal i korupciju.

Krsmanović naglašava da je organizovana kriminalna struktura, povezana sa vrhom vlasti u RS, bila duboko uključena u rad Specijalnog tužilaštva, koje je samo sprovodilo naređenja.

“Dodik je uspio da stvori privid preko Specijalnog tužilaštva da RS želi da se obračuna sa kriminalom, a za to vrijeme su pokrali sve što se moglo ukrasti. Uz pomoć Specijalnog tužilaštva su spriječili istrage za pljačke u Bobar banci, Balkan invesment banci, fabrici Birač, kriminal o izgradnji autoputa Gradiška-Banjaluka, zgradi Vlade i tako dalje. Sad, kad se promijenila vlast na državnom nivou, Dodik je počeo da strahuje da bi Tužilaštvo BiH i SIPA mogli da pokrenu istrage protiv njega i pokušava da prikrije svoj kriminal stavljajući Specijalno tužilaštvo i afere koje su se trebale istraživati u njemu u zaborav”, rekao je Krsmanović.

Iz opozicije navode da je donošenje novog Zakona i ukidanje Specijalnog tužilaštva pokušaj prikrivanja kriminala i stvaranje uslova za obračun sa političkim neistomišljenicima. Opozicionari tvrde da je strah Milorada Dodika od hapšenja veliki i da po svaku cijenu želi da izvrši napad na svoje političke protivnike, zbog čega je, kako kažu, potegnuo za ovim, ali i nizom drugih zakona.

Predsjednik odbora za bezbjednost u NSRS Milanko Mihajilica (SRS) naveo je da ovaj Zakon razotkriva jasnu namjeru SNSD-a da se obračuna sa ljudima koji bi mogli politički da ugroze njihovu vladavinu.

“Ovaj zakon bi se mogao nazvati i zakon o borbi portiv unutrašnjih  neprijatelja, političkih neistomišljenika, stranih plaćenika”, rekao je Mihajilica.

Sa druge strane, narodni poslanik iz redova vladajućeg SNSD-a Milan Kovač navodi da opozicija sve koristi u dnevno političke svrhe i da je donošenje novog Zakona i ukidanje Specijalnog tužilaštva pokrenuto i na inicijativu poslanika iz opozicionih partija.

“Vlada je pokušala da iznađe rješenje i niko nije rekao da je ovo idealno. Bitno je da mi radimo na tome da naši sudovi dođu pod kontrolu Narodne skupštine RS, a ne tamo nekakvog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, kojim rukovode stranci”, rekao je Kovač za naš portal.

Ipak, većina naših sagovornika tvrde da je Specijalno tužilaštvo poslužilo svrsi i da ga zato Vlada i gasi. Pored toga, iako je formirano da procesuira organizovani kriminal i po nadležnosti je trebalo da se bavi krivičnim djelima za koja je propisana minimalna kazna zatvora od pet godina, u praksi je to mnogo drugačije.

Prema podacima do kojih je došao naš portal, od svog osnivanja  do danas, ovo tužilaštvo zaprimilo je 2041 prijavu podnesenu od strane državnih organa i građana, od čega je riješeno ukupno 1959 prijava, dok se u radu nalaze još 82 neriješene prijave. U 472 predmeta donesene su Naredbe o nesprovođenju istrage, u 62 predmeta istraga je obustavljena protiv 237 lica, a podignuto je 129 optužnica protiv 286 lica.

Zbog krivičnog djela  organizovani kriminal, Specijalno tužilaštvo vodilo je 53 istrage protiv 274 lica, što je rezultiralo podizanjem 30 optužnica protiv 104 lica. Osuđujuće presude izrečene su za 87 lica. U odnosu na preostala optužena lica, 10 lica je oslobođeno optužbi, dok je postupak u odnosu na 7 lica ustupljen Tužilaštvu BiH.

Ono što je zanimljivo jeste da je, zbog koruptivnih krivičnih djela, Specijalno tužilaštvo vodilo 48 istraga protiv 226 lica, što je rezultiralo podizanjem 26 optužnica protiv 55 lica. Epilog svega su osuđujuće presude za samo 42 lica.

Enorman broj propalih slučajeva dokazivanja kriminala i korupcije koje su počinili visoki funkcioneri najbolje potvrđuje tezu o pritisku na pravosuđe. Koliko je politika imala umiješane prste u sve pravosudne institucije, a najviše u Specijalno tužilaštvo najbolje potkrepljuju mnogi neuspjesi ove institucije u najvećim slučajevima privrednog kriminala, zbog koga je i prevashodno osnovana.

Od samog osnivanja, optužnice Specijalnog tužilaštva su padale jedna za drugom i to u slučajevima u kojima su glavni akteri bili politički funkcioneri. Tako su, usljed ogromnih političkih pritisaka, najveće korupcijske afere u Republici Srpskoj ostale bez osuđujuće presude, dok je samo jedna završila sa najmanjim mogućim izrečenim kaznama zatvora, i to za slučaj “Željeznice”.

Možda i najveći slučaj koji je radilo Specijalno tužilaštvo je “Dodik i ostali”. Ovo je bila  jedne od najvećih afera u RS, odnosno gradnja autoputa Banja Luka – Gradiška, zgrade Vlade RS i RTV Doma Radio-televizije RS. Tada je istraga Tužilaštva BiH pokrenuta protiv Dodik Milorada, Lazendić Mladena, Čubrilović Nedeljka, Fatibegović Fatime, Dakić Milenka, Džombić Aleksandara, Davidović Dragana, Stanković Slavice i Stanković Slobodana. Sve velike zvjerke osumnjičene su da su, u namjeri da drugome pribave imovinsku korist i istovremeno nanesu štetu budžetu RS, iskoristile svoj položaj i ovlaštenja, te svojim radnjama omogućile pribavljanje imovinske koristi preduzeću “Integral Inženjering” u višemilionskom iznosu, a budžet oštetile za oko 115 miliona maraka.

Na kraju se opet politika upetljala u sve i svojim uticajem uspjela da 2011. godine prebaci istragu iz Tužilaštva BiH Specijalnom tužilaštvu. Tog trenutka je Specijalno tužilaštvo najbolje pokazalo u čijim je rukama i da vlast ima potpunu kontrolu nad ovom institucijom. Samo pola godine kasnije, nakon što je predmet “Dodik i drugi” prebačen, donesena je naredba o obustavljanju ove istrage.

Inače, prvi veliki slučaj na kome je radilo Tužilaštvo jeste “Direkcija za privatizaciju”, koji je počeo u junu 2007. godine. Uhapšeno je nekoliko funkcionera i službenika, najavljivane su ogromne kazne, ali je proces završen oslobađajućom presudom za osumnjičene.

Skoro isti sudski epilog dobio je i slučaj “Boska”, gdje su za nezakonitu prodaju poslovnih prostora ove firme bili optuženi bivši direktor RK „Boska“ Vladislav Babić i bivši ministar trgovine i turizma u Vladi RS Boris Gašpar, te njegov pomoćnik Braco Vrančić. Nakon višegodišnjeg sudskog postupka pred posebnim odjeljenjem Okružnog suda Banja Luka, sudsko vijeće je osumnjičene oslobodilo svih optužbi.

Specijalno tužilaštvo je u slučaju „Željeznice“ po prvi put bilo uspješno u osudi visokopozicioniranih funkcionera, mada su optuženi dobili minimalne kazne zatvora.

Jedan od rijetkih uspjeha Specijalnog tužilaštva je osuđujuća presuda za Mileta Radišića i ostale u slučaju “Medicinska elektronika”, koji je svoj epilog dobio nakon višegodišnjih preokreta.

Ipak, da izuzetak ne potvrđuje pravilo, vidjelo se odmah na kupovini poslanika u NSRS odnosno najnovijoj aferi “Dva papka”, gdje je opet tužilaštvo amnestiralo odgovornosti jednog premijera, ovaj put Željku Cvijanović.

Novinar EuroBlica Nikola Morača, koji prati rad Specijalnog tužilaštva od njegovog osnivanja, smatra da je polemika oko ove institucije prenaduvana, te da su izmjene koje su nastale samo kozmetičke i da se one neće mnogo osjetiti.

“Koliko su mogli, radili su svoj posao kako treba i po slovu važećih zakona. Tužilaštvo će i dalje raditi, ali u novom ruhu, a suštinski se neće promijeniti ništa. Znam iz pouzdanih izvora da tužilastvo radi krupne predmete, ali za svaki od njih su neophodni dokazi, a zna se kako se dokazi prikupljaju. Jedno je pričati, a drugo je krenuti u predmet i prikupiti dokaze koji će kasnije biti od koristi tokom suđenja. Uvijek će ih prozivati, radili oni ili ne. Ako rade, onda će to biti zbog niskih kazni, ali mi koji pratimo rad pravosuđa znamo da oni i nemaju veze sa kaznenom politikom, ako sa druge strane “ne rade”, onda su opet na meti prozivki. Ne treba zaboraviti da je Specijalno tužilastvo RS u prethodnom periodu procesuiralo jake predmete zbog kojih su organizovane kriminalne grupe osuđene na višegodišnje robije. Uloga Specijalnog tužilaštva RS bila je da procesuira one predmete gdje su kriminalci djelovali na širem području RS. Ne treba zaboraviti da je upravo Specijalno tužilaštvo RS dokazalo krivicu tajkuna Mile Radišića, te bivših direktora Šuma RS. Mislim da njih treba pustiti da rade svoj posao, a priča oko ukidanja Tužilaštva je mazanje očiju javnosti i krajnje je nepotrebna, ali danas smo svjedoci da su nepotrebne priče i mazanje očiju javnosti u prvom planu, kako bi se sakrio jad i bijeda u kojem živimo već dvije decenije nakon rata”, ispričao je Morača.

Na kraju, kako god da se uredi pravosudni sistem u RS, sa ili bez specijalnih i posebnih tužilaštava, politika će još dugo igrati glavnu ulogu u podizanju optužnica i izricanju presuda. Posebno onih koje se odnose na organizovani kriminal i korupciju najviših zvaničnika, političara i njihovih prijatelja i rođaka. A da ih ima dosta koje je pravda zaobišla, ima ih!

KOMENTARI:
Loading...