Dekanesa Jasmina Selimović: Ne smijemo sebi dozvoliti da izvozimo obrazovane ljude

Ekonomski fakultet u Sarajevu dobio je novu dekanesu, 39-godišnju Jasminu Selimović koja protekli mjesec dana obavlja ovu dužnost. Do sada najmlađa dekanesa Univerziteta u Sarajavu u svom prvom intervjuu za Klix.ba govorila je o visokom obrazovanju u BiH, utjecaju akademske zajednice na ekonomiju naše zemlje i drugim poteškoćama na putu ekonomskog razvoja BiH.

Selimović je dužnost dekanese preuzela 1. oktobra ove godine, nakon što je proteklih godina bila u funkciji prodekana za nastavu. Već od prvog dana, govori nam, pokušala je napraviti prijedoge za inoviranja na Ekonomskom fakultetu.

“Prilikom konkurisanja na ovu poziciju kroz predstavljeni program rada pokušala sam sumirati stvari za koje mislim da je potrebno unaprijediti. Međutim, ove godine, prema predviđanjima našeg osnivača, odnosno Vlade Kantona Sarajevo, fakultet prolazi kroz najveću promjenu u svojih 66 godina postojanja, a to je prelazak na trezorsko poslovanje. Prelazak na budžet je revolucionarna promjena, tako da u periodu koji slijedi, smatram da je primarno održavanje stabilnosti institucijei”, kazala nam je Selimović na početku razgovora.

Novi studijski programi

Na čelu visokoškolske ustanove koja prednjači u odnosu na druge državne fakultete, Selimović nam kaže kako će i dalje pratiti savremene trendove i ići u korak s vremenom. Tome svjedoči i novi program studija iz oblasti informacionih tehnologija na Ekonomiji.

“Puno se priča o IT-u i turizmu. To su dvije oblasti koje su, takoreći postale hit u BiH. Mi smo od prošle godine prvi na Univerzitetu u Sarajevu napravili studij u saradnji s poslovnom zajednicom. Odlučili smo da se družimo s najboljima i kreirali smo studij u saradnji s kompanijom Microsoft. Studenti stoga pored akademskog zvanja, koje dobivaju na fakultetu, dobivaju i certifikate kompanije Microsoft, a njihovi predavači su uključeni u nastavni proces. Pored toga, radimo na razvoju drugog ciklusa studija iz oblasti turizma u saradnji s Fakultetom za menadžment u turizmu i hotelijerstvu iz Opatije. To je fakultet koji pripada Univerzitetu u Rijeci i koji zaista iz te oblasti ima vrlo dugu tradiciju. Najbolji su u Hrvatskoj. UNSA je uradio sve neophodne korake, a mi bismo u narednoj godini već pokrenuli i taj studij. Želimo raditi i na studiju učenja na daljinu. Bili smo pioniri u učenju na daljinu kada smo to prije tridesetak godina pokrenuli. Sad imamo namjeru tu uvesti određene novine”, predstavila nam je Selimović neke od budućih planova.

Kako dodaje, njeno opredjeljenje jeste da se Ekonomski fakultet otvori malo više prema vani.

“Činjenica je da imamo međunarodne akreditacije koje su potvrda naše izvrsnosti i kvalitete. Međutim, da bismo pokušali te najbolje prakse u visokom obrazovanju primijeniti na tržište BiH i učiniti sutra naše studente što konkurentijim i spremnijim na tržištu rada, moramo prikupljati i te moderne prakse. Jedini način da to uradimo jeste da otvorimo tu instituciju prema vani, intenziviramo međunarodnu saradnju i komunikaciju s međunarodnim partnerima. Samo na taj način možemo ono što je dobro u svijetu donijeti ovdje. U nekim stvarima nema potrebe izmišljati toplu vodu. Imamo jako dobre partnere izvana i treba samo njihova iskustva donijeti ovdje”, smatra Selimović.

Pored usvajanja novih praksi visokog obrazovanja iz razvijenijih zemalja, Ekonomski fakultetu u Sarajevu nastoji stranim studentima olakšati pristup ovoj ustanovi. Selimović nam kaže kako je povećan interes stranih studenata za studiranjem na Ekonomiji, ali velika prepreka su procedure koje moraju proći zbog boravka u BiH.

“Studenti su puno više zainteresovani za razmjene nego za stjecanje diplome jer kad dolaze ovdje na bilo koji period, moraju proći proceduru za strance, što je dodatno otežano zbog migrantskih kriza jer su Služba za poslove sa strancima i Ministarstvo sigurnosti poduzeli dodatne mjere sigurnosti kojima podliježu svi. Tako studenti koji dolaze u BiH imaju masu dokumentacije koju trebaju pribaviti”, govori nam dekanesa.

Ne može biti previše visokoobrazovanih

Iako podaci o upisima studenata na fakultete širom BiH govore kako je iz godine u godinu sve manji broj brucoša, Selimović kaže kako je zadovoljna ovogodišnjim odzivom studenata na Ekonomski fakultet u Sarajevu.

“Studenti počinju prepoznavati kvalitet u visokom obrazovanju. Roditelji tu igraju jako važnu ulogu jer i oni su naša interesna skupina. Često čujemo priču kako imamo jako puno visokoobrazovanog kadra, kako je previše ekonomista na birou i slično. Ja se trudim razbiti tu paradigmu jer visokoobrazovanih ljudi, naprosto, nikada ne može biti previše. Mi smo po svemu što su svjetske statistike i rezultati popisa stanovništva ispod onoga što je svjetski prosjek kada je riječ o visokoobrazovanom kadru. Kad bi se privreda pokrenula i oni koji donose odluke potrudili da otvore više radnih mjesta, ja tvrdim da mi ne bismo imali dovoljno ekonomista”, smatra Selimović.

Postoji podatak kako je u 2017. godini nezaposlenost u BiH jednim dijelom smanjena te BDP porastao za tri posto. Međutim, Selimović u ovim podacima ne vidi stvarni napredak BiH.

“Ja bih voljela da mogu reći kako je to malo smanjenje nezaposlenost posljedica novih radnih mjesta. Plašim se kako je to ustvari posljedica odlaska ljudi iz ove zemlje i smanjenje ukupnog kvantuma radne snage. Zvaničnih podataka iza kojih će stati neka institucija još nema. Vlasti u BiH moraju se potruditi da zaustave ovaj negativni trend. Ne smijemo sebi dozvoliti da uložimo velike količine novca u educiranje mladih koje ćemo onda sjajno spremiti za neko strano tržišto. Ne smijemo sebi dozvoliti taj luksuz da izvozimo obrazovane ljude. Rast BDP-a od tri posto je daleko od onoga što ovoj zemlji treba. Nama bi trebalo puno više da naša privreda i građanstvo to osjete kao neko poboljšanje. O rastu prosječnih primanja i povećanju zaposlenosti se ne može govoriti. Javni dug zemlje u 2017. godini također je evidentiran kao nešto snižen. Međutim, to je samo posljedica zastoja odnosa BiH s MMF-om i činjenice da nijedna tranša kredita nije povučena. O nekom stvarnom oporavku zemlje ne možemo govoriti u ovom trenutku”, ističe Selimović.

Taoci političkih dešavanja

Kako dalje dodaje, politka se umiješala u sve sfere bh. društva, u čemu je, kako kaže, najbolji pokazatelj sadašnji period konstituiranja vlasti na svim nivoima kada su sve eventualne promjene, unapređenja i novi zakoni na čekanju.

“Mi nemamo vremena za čekanje. Ako ćemo ozbiljno raditi posao, ne bismo smjeli biti toliki taoci političkih dešavanja. Ključno je da se sutra bilo koja odgovorna vlada na svim nivoima mora jako potruditi da od BiH krene praviti zemlju boljeg življenja, zemlju koja je konkurentnija u svjetskim okvirima i koja se može porediti s drugim zemljama iz okruženja”, prokomentarisala je Selimović.

Nova dekanesa Ekonomije veliku odgovornost na putu ekonomskog razvoja BiH pripisuje akademskoj zajednici koja, prema njenom mišljenju, mora biti glasnija u iznošenju svojih ideja. Kako kaže, akademska zajednica, pod utjecajem letargije, danas je dosta tiha i nezainteresovana.

“Pripadnici akademske zajednice moraju se potruditi na sve legalne primjerene načine da budu glasniji i jasniji u iznošenju ideja donosiocima odluka s ciljem poboljšavanja poslovnog ambijenta. Drugi dio naše odgovornosti je obrazovanje mladih ljudi. Onog trena kada stanemo ispred auditorijuma mladih ljudi, mi tu postajemo modeli njihovog sutrašnjeg ponašanja. Osim samog poučavanja, mi njih moramo naučiti kritičkom promišljanju. To su ljudi koji sutra moraju znati razmišljati i donositi odluke. Ako pogledamo ulogu donosioca odluka, bilo bi dobro da se i oni raspitaju malo više o svojim odlukama. Otvorena komunikacija između vlasti, poslovne zajednice i akademskog svijeta morala bi biti malo funkcionalnija. Međutim, priča ne završava i ne počinje s Ekonomskim fakultetom. Ovo je jedan od osam fakulteta, a jedna od četrdesetak visokoobrazovanih institucija u BiH koja se bavi ekonomijom i biznisom”, priča nam Selimović.Kao najperspektivnije grane privrede u BiH Selimović vidi turizam i IT, koje je spomenula na početku razgovora. Kaže kako zanimanja iz tih oblasti mogu poduprijeti mlade da ne idu iz ove zemlje.

Na kraju razgovora Selimović budućim studentima poručuje kako se rad, trud i zalaganje uvijek isplate.

“Živimo u vremenu u kojem se ne može vidjeti da se trud adekvatno favorizira, nego neke druge stvari. Ali, odgovorno tvrdim da se u periodu studiranja vrijedi truditi i da će taj trud biti prepoznat i adekvatno nagrađen. Svima su vrata Ekonomskog fakulteta u Sarajevu širom otvorena, a mi ćemo se potruditi da studentima ponudimo najbolje. Nemojte doći na predavanja, pasivno sjediti i otići. Koristite sve što možete ovdje, tražite od nas što možete više jer mi smo zbog toga tu i onda to ne može proći bez rezultata”, poručila je Selimović.

Selimović je vanredni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na Katedri za finansije i Katedri za kvatitativnu ekonomiju, a od oktobra 2018. i dekanesa ovog fakulteta. Selimović je prije obavljanja dužnosti dekanese bila na poziciji prodekana za nastavu i međunarodnu saradnju. Polja njenog profesionalnog inetersovanja su kvantitativne finansije, odnosno osiguranje, finansijska matematika, aktuarska matematika i menadžment rizika. Pored akademske karijere, profesorica Selimović bila je predsjednica Upravnog odbora Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, kao i član Savjetodavne grupe Fiskalnog vijeća BiH. Nezavisna je članica Nadzornog odbora Raiffeisen bank BH. Pod njenim vodstvom akreditacijskog tima Ekonomskog fakulteta, ova ustanova je postigla dvije najprestižnije visokoobrazovne akreditacije – The Association to Advance Collegiate Schools of Business (AACSB) i European Foundation for Management Development (EFMD) EPAS (re)akreditaciju. Od 2017. godine, profesorica Selimović je postala član EPAS Odbora za akreditovanje. Ona je predavala na Univerzitetu u Istanbulu, Faith Univerzitetu, Univerzitetu u Nebraski Linkoln, ali i mnogim drugim institucijama.