Vlada FBiH, na tematskoj sjednici održanoj u utorak u Mostaru, razmatrala je i prihvatila informaciju o stanju u oblasti poljoprivrede i usvojila više zaključaka koje je predložilo resorno ministarstvo s jasno definiranim aktivnostima i njihovim nositeljima, izvorima financiranja, načinom realizacije i rokovima izvršenja.

Riječ je o aktivnostima za koje se očekuje podrška oba doma Federalnog parlamenta i čijom provedbom bi bilo moguće učinkovitije popravljati stanje u poljoprivredi koje je, prema podacima iz informacije o stanju u poljoprivredi, ocijenjeno kao jako teško.

Otvoreno tržište

Po riječima federalnog ministara poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudina Dedića, BiH ima vrlo otvoreno tržište, što rezultira visokim vrijednostima uvoza i izvoza svih vrsta, pa i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Međutim, dok je pokrivenost uvoza izvozom kod ostalih roba i usluga oko 60 posto, kod poljoprivrednih proizvoda je manja i iznosi samo 30 posto.

– Izdvajanja od oko 100 KM/ha obradive površine kod nas su među najmanjim u okruženju i jedino Albanija izdvaja manje, dok neke zemlje poput Makedonije izdvajaju i do tri puta više. Izdvajanja u Hrvatskoj i EU 27 su sedam do deset puta veća nego kod nas. U uvjetima otvorenog tržišta, i provođenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU, to predstavlja veliki izazov za opstanak i razvoj bh. poljoprivredne i prehrambene proizvodnje – ističe ministar.

Upozorio je i kako je ova Vlada naslijedila vrlo teško stanje s ukupnim dugom iz prethodnog mandata od gotovo 50 milijuna maraka, a naknadnim kontrolama i provjerama te izmirenjem dijela ovaj dug je smanjen na 30 milijuna maraka.

– Zbog toga ionako mala sredstva izdvojena za poticaje zbog nelikvidnosti proračun, ne dolaze na vrijeme u ruke poljoprivrednika, a to im dodatno otežava poslovanje i uspješan nastup na tržištu – naglasio je.

U informaciji je istaknuto da je Vlada u proteklih petnaest mjeseci mandata, u okviru svojih ingerencija, započela s rješavanjem ovih problema, ali su oni toliko veliki i slojeviti da, ukoliko ne budu osigurana dodatna sredstva, neće biti brzo riješeni, a samim tim će stvarati probleme u bržem provođenju reformskih mjera u ovoj oblasti.

Analize u okviru postojećih strategija pokazuju da posjedujemo značajne komparativne prednosti za određene proizvodnje poput voća i povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda. U nekim proizvodnjama smo, unatoč vrlo malim izdvajanjima, visoko rangirani i u svjetskim razmjenama. Tako smo među deset najvećih svjetskih proizvođača malina, a u proizvodnji šljive smo na 15. mjestu u svijetu, uz što imamo i najnižu cijenu u odnosu na glavne konkurente.

Međutim, zbog izostanka strukturnih mjera i povoljnih kreditnih sredstava, investicije u poljoprivredu su vrlo oskudne, zbog čega se vrlo sporo podižu novi zasadi, ne grade se novi objekti, niti se nabavlja nova mehanizacija i oprema. Također, nema ni približno dovoljno hladnjača i pogona za pakiranje koji bi pratili proizvodnju, omogućili produženje sezone prodaje i smanjili sezonsku fluktuaciju cijena. Kapaciteti prehrambene industrije su uglavnom neiskorišteni zbog zastarjelosti proizvodnih pogona, slabog marketinga i loše horizontalne i vertikalne uvezanosti, ističe ministar Dedić.

Veća ulaganja

Po njegovim riječima, izlaz iz postojećeg stanja nudi nova Srednjoročna strategija razvoja poljoprivrednog sektora koja predviđa veća ulaganja u poljoprivredi, a jedan od značajnih projekata je i projekt Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD) u FBiH.

Sve ovo opredijelilo je Federalnu vladu da danas razmatra više mjera za poticanje poljoprivredne proizvodnje, prije svega kroz mjere strukturnog karaktera.

Osim obveze da Vlada i Parlament osiguraju sredstva za isplatu dugovanja iz prethodnog perioda klijentima čiji su zahtjevi osnovani, predviđa se izdvajanje više sredstva za kapitalne investicije, a istaknuta je i potreba uvođenja povoljnije porezne osnovice za zaposlene u poljoprivredi.

Između ostalog, traži se i osiguranje uvjeta za jednostavan pristup kreditima za poljoprivrednike, dostupnost kredita s povoljnom kamatnom stopom za poljoprivredni sektor kod Razvojne banke Federacije BiH i uspostava garantnog fonda Federacije BiH za kredite namijenjene za kapitalna ulaganja u tom sektoru.

Jedan od zaključaka koje je predložilo resorno ministarstvo je i osiguranje dovoljnih sredstava u proračunu Federacije BiH za Federalnu direkciju robnih rezervi za otkup domaćih poljoprivrednih proizvoda za potrebe robnih rezervi.

Također je istaknuto da je potrebno prema institucijama na državnoj razini inicirati rješavanje obaveza iz njihove nadležnosti, koje proizlaze iz procesa europskih integracija i trebaju biti prioritet u radu svih nadležnih organa uprave u BiH.

Riječ je, među ostalim, o realizaciji mape puta za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz BiH, što podrazumijeva uspostavu vjerodostojnog sistema sigurnosti hrane u BiH (MVTEO, Ured za veterinarstvo, Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja, fitosanitarna inspekcija i drugo).

Naglašena je i potreba podrške potpisivanju Protokola uz SSP od strane Vijeća ministara BiH kako bi bili stvoreni preduvjeti za ubrzanje procesa EU integracija.

Dvije strane medalje

Pero Janjić iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, upozorio je i kako svaka medalja ima dvije strane te kako BiH trenutno ima carinske prihode u visini od oko 75 miiliona maraka na godišnjoj razini, dok bi s druge strane koristeći IPA fondove, za razvoj poljoprivrede mogla dobivati negdje između 25 i 30 miliona eura.

O problematici u poljoprivredi, Protokolu o stabilizaciji i pridruživanju i ostalim aktualnim temama, federalni premijer Fadil Novalić i federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić razgovarat će sutra s njemačkim saveznim ministrom za poljoprivredu i prehranu Christianom Schmidtom s kojim će se sastati u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu.

Rezultati popisa

Kako je ministar Dedić rekao prema najnovijem popisu, više od 30 posto poljoprivrednih domaćinstava, a time i stanovništva u Federaciji BiH, bavi se poljoprivredom kao osnovnom ili dopunskom djelatnošću. U ovom kontekstu poljoprivreda predstavlja izvor prihoda i dodatnog zaposlenja koje često nije vidljivo u službenim statistikama, ali itekako ima utjecaj na veliki broj stanovnika, osobito u ruralnim područjima.

Prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu, u Federaciji BiH oko pet posto ukupnog BDP-a i oko 13 posto zaposlenih dolazi iz sektora poljoprivrede.

Statistički podaci pokazuju da u posljednjih pet godina proizvodnja u poljoprivredi uglavnom stagnira, što nije dobro, jer se zadržava negativan vanjskotrgovinski bilans, a na domaćem tržištu domaći proizvodi vrlo sporo nadomještaju uvozne, naglašava federalni ministar.

KOMENTARI:
Loading...