17.7 C
Bosanska Krupa
Ponedjeljak, 28 Septembra, 2020

Čerkez za hrvatske medije: Nismo mi opasnost za Hrvatsku

- Oglas-

Zbog skoka broja novozaraženih u Hrvatskoj i okruženju u javnosti se počeo spominjati drugi val epidemije, a stručnjaci upozoravaju “da smo se previše opustili”, piše Index.hr.

Direktorica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu Alemka Markotić pozvala je građane Hrvatske da ne putuju u države poput BiH i Srbije, u kojima postoje žarišta covida-19. Istaknula je da su novozaraženi uglavnom boravili u tim zemljama.

“Većinom su to ljudi koji su bili u BiH i Srbiji, jedan u Sloveniji, većinom na sastancima po prirodi posla. Bilo bi dobro, s obzirom na to da su u BiH i Srbiji žarišta, da niko ko nema prijeku potrebu ne ide na ta područja”, istaknula je.

No budući da Hrvatska s tim zemljama ima vrlo meke granice, posebno s BiH u kojoj mnogi imaju dvojno državljanstvo, jasno je da će taj apel biti teško provesti u praksi. Osim toga, bilo bi logično očekivati da Hrvatska ima značajno veće razloge strahovati od masovnog dolaska turista.

Primarius Goran Čerkez, specijalist javnog zdravlja, pomoćnik ministra zdravlja i član Kriznog štaba Federacije BiH, za Index je objasnio kakva je situacija u BiH te šta se realno može učiniti kako bi se spriječilo izbijanje novih žarišta u regiji.

“U BiH trenutno je najveće žarište u Tuzlanskom kantonu, u više gradova”, rekao je Čerkez u razgovoru za Index.

“Najviše ih je u Živinicama, u kojima je sve i započelo. Određeni broj slučajeva postoji u Tešnju i nešto u Sarajevu. U Tešnju se ulazak virusa dogodio u jednom proizvodnom programu. To je sada u fazi saniranja. Otkriveni su svi kontakti i stvari su pod kontrolom. Osim toga, povećan broj infekcija imamo u Tuzlanskom kantonu, što je u velikoj mjeri upravo posljedica povratka građana BiH koji rade u Evropskoj uniji. Imamo ljudi koji su došli iz skandinavskih zemalja, Švedske i Norveške, koji su importirali zarazu. U BiH trenutno je aktivno oko 600 slučajeva, od čega 394 u Federaciji”, navodi Čerkez.

“U Federaciji BiH posljednjih se dana u prosjeku dnevno bilježi oko 25 novozaraženih, najviše u području Tuzlanskog kantona, u kojem imamo 186 slučajeva. U Zeničko-dobojskom kantonu još je 119 potvrđenih slučajeva, od kojih je oko 95% koncentrirano u Tešnju. Očekujemo da će taj broj, zahvaljujući epidemiološkim mjerama, uskoro početi padati. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu ukupno ima samo šest aktivnih slučajeva. U Unsko-sanskom kantonu, koji je također blizu Hrvatske, potvrđena su samo 23 aktivna slučaja”, pojasnio je.

BiH još uvijek nije otvorila svoje granice, a otvaranje se ne planira prije prvog jula. One su otvorene samo za susjedne zemlje i za građane BiH u cijeloj Evropi.

“To se ne može spriječiti, ne možemo se potpuno zatvoriti”, ističe Čerkez.

“Mi stalno imamo otvorene granice prema Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Jednostavno, moramo naučiti živjeti s virusom. Virus ne možemo u potpunosti eliminirati nikakvim mjerama, osim da se potpuno zatvorimo. Kao što u BiH postoji rizik da ćemo s otvaranjem granica imati uvoz virusa, tako on postoji u svakoj zemlji regije i svijeta. Danas živimo u globaliziranom svijetu u kojem se ljudi puno kreću”, ističe Čerkez.

“Kada je riječ o testiranju, trebamo biti realni i znati da nam garanciju ne može dati ni to što će nam neko predstaviti negativan test na granici. Neko danas može biti negativan, bez simptoma, a već par dana kasnije može biti pozitivan. Dakle, niko ne može garantirati da se neće pojaviti neko novo žarište. To bismo mogli garantirati samo ako bismo trajno živjeli u lockdownu. Moramo biti svjesni toga. No trebamo pokušati pratiti epidemiološku situaciju i kada se neka zaraza pojavi, moramo odmah provoditi testiranja, izolacije i druge mjere koje su u cijelom svijetu uglavnom iste. Tu nema neke suštinske razlike”, kaže Čerkez.

Ističe da je u BiH i regiji čak i u najvećoj krizi postojala neka ekonomska komunikacija.

“Ona je bila smanjena, ali je postojala. Svaka zemlja pokušava se zaštititi od unosa virusa izvana. Povratak virusa zbiva se i drugdje u svijetu, trenutno među ostalim i u Kini. Stoga ne mislim da je BiH u nekom većem riziku od bilo koje druge zemlje u okruženju, u Evropi ili svijetu. S druge strane, i Hrvatska se dosta otvorila pa je za očekivati da će i ona u nekom trenutku u dogledno vrijeme, ako se negdje u evropskim zemljama pojavi veći broj zaraženih, imati uvoz”, kaže Čerkez.

Ističe da u pandemijama nema granica te da ne treba stigmatizirati ni pojedine nacije ni države:

“Smatram da nije korektno stalno isticati odakle je virus unesen. Kao što se stigmatiziraju ljudi, sada stigmatiziramo i cijele države time što ih navodimo kao izvore virusa. Ovo što se dogodilo u BiH nije nešto što dolazi iz BiH iznutra. Mi smo imali slično stanje i slične mjere kao što ih je imala i Hrvatska. Čak smo s njima krenuli u isto vrijeme. Imali smo i jako dobru saradnju s Hrvatskom u tom smislu, među ostalim i s Krunoslavom Capakom. Mislim da smo u cijeloj regiji u prvom udaru odradili jako dobar posao. Ja još ne bih govorio o drugom valu jer smo zapravo još uvijek u prvom valu, mada imamo neki porast koji bih nazvao novim udarom”, navodi Čerkez.

Budući da su uskoro parlamentarni izbori u Hrvatskoj, a u BiH živi mnogo ljudi s hrvatskim državljanstvom, za očekivati je da će prelasci granice u oba smjera biti pojačani. No Čerkez ističe da je promet između BiH i Hrvatske na malograničnim prijelazima uvijek jak.

“Mnogi ljudi iz BiH rade u Hrvatskoj, a mnogi imaju i hrvatske putovnice. Čak i kada bi se zabranio ulazak ljudi iz BiH u Hrvatsku, ljudi s hrvatskim putovnicama imali bi pravo ulaziti. Svakodnevno iz jedne države u drugu prelazi više hiljada ljudi. Stoga je tu jako teško napraviti neke ozbiljne restrikcije”, upozorava Čerkez.

Čerkez naglašava da život u Evropskoj uniji podrazumijeva dijeljenje dobrog i lošeg te da to ponekad znači i dijeljenje rizika.

“Rizik sigurno postoji. Imamo pandemiju. Kada je ona krenula u Kini, mnogi su se pitali hoće li doći do Evrope. Ako znamo da iz Kine po svijetu samo avionima svaki dan putuje preko 500.000 ljudi, bilo je naivno očekivati da virus neće doći u Evropu. Slično je u ovoj situaciji. Bilo bi naivno očekivati da neće biti nikakvih posljedica od otvaranja Hrvatske za turizam. No u ovom trenutku je jako bitno da epidemiološke službe brzo identificiraju i izoliraju zaražene osobe. Siguran sam da Hrvatska, kao i druge zemlje u regiji, baštini jako dobru školu, a to je škola narodnog zdravlja”, navodi Čerkez.

Dodaj komentar:
- Oglas -

Najnovije

SIPA na graničnom prelazu u Orašju uhapsila veterinarskog inspektora

U toku je velika akcija SIPA, a prema informacijama Avaza", do sada su na graničnom prelazu Orašje uhapšene tri osobe. Radi se o krivičnom...

U toku velika akcija SIPA -e, uhapšene tri osobe u Orašju zbog zloupotrebe položaja

U toku je velika akcija SIPA, a prema informacijama Avaza", do sada su na graničnom prelazu Orašje uhapšene tri osobe. Radi se o krivičnom...

U toku velika akcija SIPA, uhapšene tri osobe u Orašju zbog zloupotrebe položaja

U toku je velika akcija SIPA, a prema informacijama Avaza", do sada su na graničnom prelazu Orašje uhapšene tri osobe. Radi se o krivičnom...

I ove godine veliki broj učesnika na "Race for the Cure", skupljeno 76.000 KM

"Race for the Cure" je jedan od najvećih svjetskih događaja u borbi protiv raka dojke. Prva ovakva utrka bila je organizovana 1983. godine kojoj...

Povezani članci

SIPA na graničnom prelazu u Orašju uhapsila veterinarskog inspektora

U toku je velika akcija SIPA, a prema informacijama Avaza", do sada su na graničnom prelazu Orašje uhapšene tri osobe. Radi se o krivičnom...

U toku velika akcija SIPA -e, uhapšene tri osobe u Orašju zbog zloupotrebe položaja

U toku je velika akcija SIPA, a prema informacijama Avaza", do sada su na graničnom prelazu Orašje uhapšene tri osobe. Radi se o krivičnom...

U toku velika akcija SIPA, uhapšene tri osobe u Orašju zbog zloupotrebe položaja

U toku je velika akcija SIPA, a prema informacijama Avaza", do sada su na graničnom prelazu Orašje uhapšene tri osobe. Radi se o krivičnom...

I ove godine veliki broj učesnika na "Race for the Cure", skupljeno 76.000 KM

"Race for the Cure" je jedan od najvećih svjetskih događaja u borbi protiv raka dojke. Prva ovakva utrka bila je organizovana 1983. godine kojoj...