Poznato je da je javni sektor u Bosni i Hercegovini iznimno glomazan, skup i nadasve neefikasan. Iako mnoge od brojnih agencija, komisija, ureda i direkcija svoj nerad opravdavaju nepostojanjem političkog dogovora u BiH, činjenica je da istovremeno iz državnog budžeta (čitaj: poreskih obveznika) godišnje crpe milione maraka.

Donosimo vam pregled onih institucija koji Parlamentu BiH ne moraju podnositi izvještaj o svom radu, a PSBiH o onome što rade, kako posluju i koliko miliona maraka godišnje ‘pojedu’, uglavnom, doznaje iz izvještaja Ureda za reviziju institucija BiH

Ove institucije će biti prve na udaru u predstojećem procesu racionalizacije administracije na nivou BiH, upozorio je još krajem prošle godine predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.

Naime, većina u Parlamentarnoj skupštini BiH – u kojoj su i Demokratska fronta, SDA i Savez za promjene – prema pisanju medija odlučna je u tome da već u aprilu ove godine započne ukidanje državnih agencija, direkcija, komisija i ureda za koje se uopće ne zna šta zapravo rade.

A među njima su…

Komisija za koncesije BiH

Nedavno je u javnosti odjeknula vijest da Komisija za koncesije BiH, koja postoji čak 12 godina i u kojoj je zaposleno sedam ljudi, do dana današnjeg nije izdala nijednu koncesiju.

Prema  podacima s portala Komisije, predsjednik je Hamed Mešanović iz Travnika, njegov zamjenik je Milomir Amović iz Sokoca, a članovi su Ivo Andrić iz Živinica, Đoko Slijepčević iz Banjaluke, Mustafa Ramić iz Brčkog, Mensur Šehagić iz Vlasenice i Anto Matić iz Livna. Njihove mjesečne plate su oko 3.500 maraka, a tome treba dodati i razne naknade koje im se isplaćuju iz osiromašenog državnog budžeta.

Godišnji budžet Komisije je 1.076.000 maraka, a na bruto plate zaposlenika i razne naknade ode oko 700.000 maraka. Još je apsurdnija činjenica da, pored državne, postoje i entitetske komisije za koncesije, a u Federaciji – i svaki kanton ima komisije za koncesije!?!

Iako troši ogroman novac poreznih obveznika, a uz to, čini se, apsolutno ništa ne radi, Komisija je samo jedna od oko 40 državnih agencija, direkcija, komisija i ureda koji godišnje zajedničkim snagama potroše oko 60 miliona KM ionako skromnog državnog budžeta. Kada znamo da više od polovine ovog iznosa ide na plate i naknade zaposlenicima, onda se postavlja pitanje – jesu li ti zaposlenici tu zbog agencije/komisije i njene misije ili pak agencija/komisija postoji za uhljebljavanje stranački podobnih kadrova? Vjerovatnije je ovo drugo…

Imaju veće plate i od premijera BiH

Ivica Ćavar iz Centra civilnih inicijativa  (CCI) izjavio je za medije da novi sazivi Parlamentarske skupštine BiH i Vijeća ministara treba da urade detaljnu analizu i razmotre revizorske izvještaje o radu svih agencija i direkcija na državnom nivou, te da na osnovu toga djeluju.

– Treba razmotriti i njihova ukupna primanja i dovesti ih u srazmjer sa prosječnom platom u BiH, jer je nelogično da neki imaju veću platu i od predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Na kraju, treba birati stručne ljude koji će raditi u interesu građana i biti podložni ocjeni najviših organa vlasti – rekao je Ćavar.

Ako posjetite web stranicu Komisije za koncesije BiH, koja je školski primjer silnih nepotrebnih institucija koje djeluju u BiH, a finansiraju ih poreski obveznici, dočekat će vas još veći šok. Osim što nigdje ne možete naći adresu sjedišta u Banjaluci, u kategoriji ‘Događaji’ za sve ove godine objavljen je samo jedan tekst, i to 2010. godine, a otkako postoje, objavili su samo jedno saopštenje za javnost i to prije punih šest godina! Kategorije ‘Iz medija’ i ‘Intervju i govori’ su potpuno prazne – dakle nijedan od medija nije pisao i izvještavao o njihovim ‘aktivnostima’ (ili makar ne pohvalno), a predsjednik Komisije nikad nije dao niti jedan intervju. Takođe, od početka svog postojanja donijeli su samo jednu odluku i to pradavne 2007. godine.

Agencija za poštanski saobraćaj BiH

Agencija za poštanski saobraćaj Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu obavlja “regulatorne djelatnosti u području poštanskog prometa i djeluje u interesu Bosne i Hercegovine i njenih građana”, stoji u zvaničnom opisu posla ove agencije.

Agencijom upravlja Vijeće od tri člana s visokim platama uz koje dobivaju i niz naknada – na plate zaposlenih godišnje se potroši oko 600.000 KM, dok je kompletan budžet ove institucije u 2014. bio 819.000 KM.

Prema dosadašnjim najavama, ova agencija će biti ili ukinuta ili pripojena Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK). Da bi stvar bila još apsurdnija, nadzor u oblasti poštanskog prometa je u nadležnosti entiteta?!

Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH

Da nema kraja apsurdima najbolje ilustrira postojanje Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, koja postoji od januara 2009. godine.

Kako se navodi na zvaničnoj web stranici, aktivnosti Agencije ‘usmjerene su na osiguranje kvaliteta obrazovanja u BiH uspostavljanjem standarda učeničkih postignuća, vrednovanjem postignutih rezultata i razvojem zajedničke jezgre nastavnih planova i programa u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju’.

Međutim, dobro je poznato da obrazovanje u BiH uopšte nije u nadležnosti države, već potpada pod kantone! No zašto – kada se već može – ne osnovati još jednu budžetsku agenciju čije postojanje neće imati smisla i čiji uposlenici neće imati šta raditi, a za svoj nerad primati pristojne plate (kako li izgleda njihov radni dan?)?!

Ova institucija sa sjedištem u Mostaru i uredima u Banjaluci i Sarajevu ima nešto manje od 30 zaposlenika, a godišnji budžet joj je 1.202.000 KM.

Ured za harmonizaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju BiH

I sam naziv ovod ureda implicira na nešto nejasno i posve nerealno… Čak se i među zaposlenicima priča da je malo kome jasno šta zapravo radi ova državna institucija ‘dugog i neobičnog imena’ –  Ured za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju BiH, na čijem je čelu Hamdija Čivić.

Ovaj ured sa sjedištem u Istočnom Sarajevu, osnovan nakon odluke Vijeća ministara BiH iz juna 2009. godine, uspostavljen je s ciljem ‘osiguranja transparentnosti i koordinacije sistema plaćanja u Bosni i Hercegovini i u svrhu podrške mjerama politike te postepenog prilagođavanja sistema plaćanja sa sistemom Evropske unije’.

Međutim, svih proteklih godina postojanja, ukupno šest, ovaj ured “nema kapacitet da vrši svoje zadatke na odgovarajući način”, zaključili su nedavno iz Evropske komisije, uz konstataciju da je bez obzira na to “u Uredu za usklađivanje i koordinaciju sustava plaćanja u poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju zabilježeno dodatno zapošljavanje osoblja”.

Zbog svega toga se, prije nekoliko sedmica, i ovaj ured našao na listi onih čije bi se postojanje u skorije vrijeme moglo ukinuti. Direktor Ureda Hamdija Čivić tim povodom je javno reagirao i na adresu DEPO Portala poslao saopštenje u kome tvrdi da novinari nisu naveli “objektivne i subjektivne razloge zbog kojih ova, a vjeruje i mnoge druge institucije na državnom nivou ne mogu da obavljaju svoje redovne zadatke koji su definirani zakonom ili odlukom o njihovom osnivanju”.

Nime, najveći dio nadležnosti Ureda vezan je za EU integracije, odnosno za uspostavljanje pravnog i institucionalnog okvira za privlačenje IPA fondova namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju (IPARD), a da bi se ovi fondovi mogli koristiti bilo je neophodno da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata za članstvo u EU, objasnio je direktor. Dakle, opet apsurd – Ured godinama ne može da obavlja funkciju zbog koje je osnovan, ali njegovi uposlenici ipak redovno primaju plate.

Da li će ove činjenice spasiti Ured od ukidanja, saznaćemo narednih mjeseci… A do tada još samo napomena da godišnji budžet Ureda iznosi 530.000 maraka.

Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH

Iako je iz godine u godinu sve manje stranih investicija u BiH, zbog izuzetno nepovoljne poslovne klime u većem dijelu zemlje – čast izuzecima poput Goražda, Tešnja, Žepča – to ne osjete zaposlenici Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH, ni njihova direktorica Jelica Grujić, koji imaju godišnji budžet težak 1,4 miliona KM.

Sjedište Agencije je u Sarajevu, a uredi su joj u Banjaluci i Mostaru.

Najmanje trideset zaposlenih u ovoj agenciji – za koje se mnogi pitaju šta, uopšte, rade u današnjoj situaciji kada su se strane investicije znatno stanjile – godišnje zajedno prime 860.000 KM, koliko se iz budžeta izdavaja za njihove plate.

Osnovni cilj Agencije je promocija stranih ulaganja i pružanje podrške direktnim stranim investitorima, međutim očito je da im ispunjavanje njihove misije nije jača strana.

Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost

Vjerujete li da u BiH postoji čak i Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH?! Ima sjedište u Sarajevu, te dva ureda – u Mostaru i Banjaluci, a u njoj radi 18 ljudi, od kojih su 14 državni službenici.

Ta institucija je porezne obveznike prošle godine koštala 945.000 KM, a samo na unajmljivanje poslovnih prostora potrošili su oko 130.000 KM.

Osnovana je 2008. godine, a ako se pitate šta radi, zavirite na njenu web stranicu na kojoj se, između ostalog, navodi da ona vrši ‘regulatornu kontrolu sigurnosti izvora zračenja, sigurnosti radioaktivnog otpada i sigurnosti transporta’.

Direktor Agencije je Emir Dizdarević.

Ured koordinatora za reformu javne uprave

Ured koordinatora za reformu javne uprave u BiH osnovan je Odlukom Vijeća ministara u oktobru 2004. godine, slijedom preporuke Studije izvodljivosti za BiH. Formiranje Ureda je bio ‘odgovor na potrebe građana za efikasnijom i odgovornijom javnom upravom na svim nivoima vlasti, sposobnom za preuzimanje obaveza u procesu eurointegracija BiH’.

Već 11 godina ovaj ured (ne)uspješno reformira javnu upravu i uspješno prima nadprosječne plate, a uprava je i dalje glomazna, skupa i neefikasna. Da li je iko primijetio da je u zadnjih deset godina u BiH načinjena bilo kakva reforma javne uprave koja je polučila efikasnije i odgovornije upravljanje na svim nivoima vlasti?! Pa ko je ovdje lud!

Godišnji budžet ovog ureda je 1.421.000 KM.

 

KOMENTARI:
Loading...