Ko je nadležan za ekvivalenciju diploma u Bosni i Hercegovini, procesa koji su Srbija i Hrvatska davno riješile?

Ko je u Bosni i Hercegovini nadležan za izjednačavanje diploma onih koji su pohađali četverogodišnji ili petogodišnji studij prije Bolonjskog procesa sa sadašnjim diplomama master studija i kako se cijeli taj proces treba provesti?

Čini se da institucije na različitim nivoima vlasti imaju različite odgovore na ovo pitanje, ali činjenica je da kašnjenje i neuređenost u ovoj oblasti dovode do posljedica, koje su Srbija i Hrvatska izbjegle, rješavajući to na državnom nivou odmah po uvođenju bolonjskog sistema u visoko obrazovanje.

“Meni se, naprimjer, ne priznaje da sam magistar struke kao što su studenti koji sada završe pet godina, a i moje kolege i ja smo studirali pet godina po mnogo obimnijem programu. Onda su ljudi bili dovedeni praktično do otkaza, jer po Zakonu o visokom obrazovanju, da bi se prvi put birao u zvanje višeg asistenta moraš biti magistar”, objašnjava Lejla Kreševljaković, viša asistentica na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu.

“S druge strane, nismo imali priliku da upišemo magistarski po starom sistemu, što je van pameti. Većina ljudi to nije uspjela, a ja sam to uradila na drugom fakultetu. Tako da odluka o ekvivalenciji diploma već od ranije postoji na fakultetima Univerziteta u Sarajevu, samo što to neki, kao što je naš, nisu proveli, a problem je nastao pogotovo što to nisu proveli prije integracije Univerziteta”, dodaje.

Ekvivalencija diploma u Kantonu Sarajevo regulirana je prije nekoliko godina, barem na pojedinim fakultetima, te svako na lični zahtjev može tražiti da mu se to uradi uz, ukoliko je to potrebno, polaganje razlike ispita.

Ipak, nedavno je ministar obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo predložio ekvivalenciju svih diploma, saopćivši i da je Senat UNSA-e usvojio takav zaključak.

Međutim, Univerzitet je odgovorio da je to odbijeno već ranije te da se takvo pitanje ekvivalencije diploma treba riješiti na državnom nivou.

S druge strane, iz Ministarstva civilnih poslova BiH pojašnjeno je da je, prema Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju u BiH, taj proces u nadležnosti visokoškolskih institucija, a ne obrazovnih.

Otkaz zbog nepriznavanja diplome

Iako visokoškolske institucije za sada na zahtjev vrše ekvivalenciju, prema riječima Kreševljaković, neki fakulteti to nisu proveli, zbog čega je nastao problem i apsurdne situacije.

Uprkos tome, asistenti učestvuju i u prvom i drugom ciklusu studija.

“Kako mi teoretski možemo raditi na nastavi drugog ciklusa ako nam se ne priznaje naša diploma? A najveći je apsurd da su nam priznali našu diplomu u slučaju da želimo upisati doktorski studij, ali nam je istovremeno nisu htjeli priznati da bismo sačuvali radno mjesto. Neki to nisu ni uspjeli.”

Kako objašnjavaju radnici visokoškolskih ustanova, postoji dosta nerazumijevanja u vezi sa stečenim titulama i zvanjima, jer su oni koji završe drugi ciklus master studija po bolonjskom sistemu magistri struke, dok su oni koji su diplomirali po starom sistemu i završili magistarske studije – magistri nauke, odnosno umjetnosti.

I oni koji su završili četverogodišnje ili petogodišnje studije prije Bolonjskog procesa i izvršili ekvivalenciju diplome i osobe koje su završile magistarske studije po predbolonjskom sistemu mogu upisati doktorski studij.

Razlika je u tome da su ovi potonji izdvojili novac za svoj magistarski i njima se, ako odluče ići na treći ciklus studija, odnosno doktorski studij, priznaju određeni predmeti i bodovi.

Berislav Petrović, dekan Pravnog fakulteta u Sarajevu, smatra da odluku o ekvivalenciji svih diploma ne mogu donijeti ni Senat ni fakulteti, jer je za takvo nešto potrebna izmjena Zakona o visokom obrazovanju, Statuta Univerziteta i eventualno statuta fakulteta.

“S obzirom na naš zakonodavno-pravni ustroj u BiH, visoko obrazovanje u FBiH je u nadležnosti kantona, što će reći formalno-pravno država može dati instruktivne upute, ali ipak su kantoni nadležni da rješavaju to u okviru zakona o visokom obrazovanju i statuta univerziteta.”

Kako dodaje, Ministarstvo u Kantonu Sarajevo je pokušalo da napravi ekvivalenciju i zbog nastavnika, odnosno novih uvjeta za njihovo zapošljavanje u školama.

“Po tadašnjem zakonu, diplomirani studenti pedagoškog ili pojedinih odsjeka Filozofskog fakulteta mogli su biti nastavnici u osnovnoj školi, zašto bi sada ovi sa masterom bili privilegirani zato što se promijenila procedura? Sve je krenulo od toga i otišlo u pogrešnom smjeru i to je izmaklo kontroli.”

‘Ne možemo praviti nauku u mjesnim zajednicama’

Odluka o izjednačavanju visoke stručne spreme po predbolonjskom sistemu s drugim ciklusom studija po bolonjskom sistemu studija bi pokazala duboko nerazumijevanje osnovnih principa Evropskog prostora visokog obrazovanja, kaže rektor Univerziteta u Sarajevu Muharem Avdispahić.

Na Univerzitetu u Sarajevu postoji ustaljena praksa kako se takvi zahtjevi rješavaju, dodaje, i u ovom času nema potrebe za njenim mijenjanjem.

Rektorska konferencija BiH, koju čine rektori svih osam javnih univerziteta u BiH, u oktobru 2013. dostavila je usaglašeni prijedlog Pravilnika o stjecanju i korištenju akademskih titula, naučnih i stručnih zvanja, Ministarstvu civilnih poslova BiH koje je bilo dužno da ga predloži Vijeću ministara na usvajanje.

“Najbolje što se može učiniti je da sadašnji ministar civilnih poslova BiH i sadašnje Vijeće ministara BiH usvoje taj akt”, objašnjava Avdispahić.

Međutim, pokušaj ekvivalencije diploma u Kantonu Sarajevo je nešto što treba poštovati, mišljenja je Miodrag Živanović, profesor na Univerzitetu u Banjoj Luci, koji, također, dodaje da bi se takvi procesi, ipak, trebali odvijati na nivou države.

“Neke suštinske stvari u našoj državi bi morale biti na nivou države, visoko obrazovanje, naučno-istraživački rad, tehnološki razvoj i bilo koji drugi razvoj. Ne možemo praviti nauku u mjesnim zajednicama, jer mi prema vani ne možemo istupiti sa ozbiljnim projektima ako su vezani za niže nivoe organizacije države.”

‘Bolonja se tumači kao Dejton’

Na Univerzitetu u Banjoj Luci kažu da ranije nije bilo inicijative u smislu izjednačavanja četverogodišnjeg studija s bolonjskim masterom.

“Zakon o visokom obrazovanju RS-a predviđa mogućnost da lica koja su završila studije prema ranijim propisima traže i dobiju ekvivalenciju ranije stečenog zvanja sa novim. Visokoškolske ustanove su ovlaštene da to regulišu svojim statutima i drugim internim aktima”, navode sa ovog univerziteta.

Enes Osmančević, profesor komunikologije na Tuzlanskom univerzitetu, smatra da je potrebno ujednačiti vrijeme studiranja, nomenklaturu zanimanja i zvanja, ali da bi to trebale raditi institucije visokog obrazovanja, u saradnji s Rektorskom konferencijom i Agencijom za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta ili sa Ministarstvom civilnih poslova.

“Takve stvari je moguće uraditi i treba biti standardizacija, ali se treba napraviti na području cijele BiH. Jedan od razloga što imamo ove probleme je što imamo potpunu disharmoniju u cijelom obrazovnom sistemu, nemamo ministarstvo na državnom nivou, imamo entitetska ministarstva i kantonalna.”

Glavni problem vidi u tome što se Bolonja u BiH tumači kao i Dejtonski sporazum.

“Dakle, kako šta kome odgovara”, zaključuje Osmanović.

KOMENTARI:
Loading...