Dvije decenije od Dejtonskog sporazuma koji je okončao rat u BiH, EU je konačno odobrila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji je ovu zemlju vratio na put ka članstvu u EU. Ova nedvojbeno dobra vijest za svakoga ko smatra da će demokratija, prosperitet i etnička harmonija “pustiti korijenje” samo kada sve zemlje nastale kolapsom bivše Jugoslavije budu članice EU, prenosi “Financial Times”.

Kolumnista Toni Barber smatra da se konačno odobravanje SSP-a može posmatrati i iza kulisa ukrajinske krize. Kako navodi, rusko-zapadni odnosi na najgorem su nivou još od okončanja ere komunizma, a zvanični Kremlj je tokom prošle godine jasno dao do znanja da će povećati svoj uticaj na Balkanu. No, Barber navodi da je EU inicijativa na neki način signal da vlade država članica EU uzvraćaju.

“Naravno, proći će dosta vremena dok BiH, gledano iz ugla ekonomskih performansi i administrativnog kapaciteta, bude u poziciji da se pridruži EU. Osim toga, i sam Jean-Claude Juncker, predsjednik Evropske komisije, isključio je mogućnost proširenja EU u narednih pet godina, što znači do 2019. godine.

Ali, ako se očekuje dugoročni napredak ka političkom i etničkom pomirenju među Bošnjacima, Srbima i Hrvatima, onda perspektiva članstva u EU mora biti stvarna, a ne fatamorgana za sva tri naroda”, navodi Barber.

On ističe da je, kad je objavio pauzu u proširenju EU, Juncker trebalo da više naglasi pozitivnu EU viziju za BiH.

“Na kraju je to palo na britanske i njemačke političare koji su načinili istinski napor da uvjere bh. političare da se posvete paketu reformi koji bi omogućio EU da odobri SSP. Ovo je ujedno i dokaz da britanska diplomatija nije paralizovana, kako je mnogi kritičari opisuju”, ističe on.

Zaključuje kako su neizbježne i sumnje koliko će bh. političari biti iskreni u sprovođenju ovih reformi, te zaključuje da će Rusija “učiniti sve što je u njihovoj moći da napravi prepreke Bosni ka EU, ali isto tako i Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori”.

KOMENTARI:
Loading...