Među razlozima zbog kojih je smanjen priliv stranih investicija svakako su loše poslovno okruženje i politička nestabilnost. Takođe, ne možemo se pohvaliti ni efikasnim radom javne uprave, niti vladavinom prava.

Kada je u pitanju investiranje u BiH, stručnjaci navode da je veliki problem komplikovana administracija i dugotrajni procesi da se nešto konkretno, na našem tržištu, ostvari. Privredni ambijent mora se znatno promijeniti da bi se zainteresovanim stranim investitorima olakšalo ulaganje u BiH. U odnosu na regiju, BiH bilježi pad stranih investicija, jer se u samoj privrednoj atmosferi već godinama ništa bitnije ne mijenja.

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS kaže da postoji više razloga zbog kojih bilježimo pad stranih investicija.

“Potencijalni strani investitori, kada se raspituju o mogućnostima ulaganja, ‘konsultuju’ i svjetske liste o ‘lakoći’ poslovanja, na kojima BiH loše stoji. Među razlozima zbog kojih je smanjen priliv stranih investicija su loše poslovno okruženje i politička nestabilnost. Takođe, ne možemo se pohvaliti ni efikasnim radom javne uprave niti vladavinom prava”, kaže za BUKU Blagojević.

On kaže da nam je potreban siguran sistem, prepoznatljiva, stimulativna i stabilna poreska politika, jer svaki ozbiljan investitor, planiranjem posla nekoliko godina unaprijed, želi tačno da zna kolika su opterećenja, odnosno izdvajanja po svim osnovama. Međutim, Blagojević dodaje da se mi ne možemo pohvaliti tom stabilnom poreskom politikom, jer činjenica je da nam se i fiskalni i parafiskalni nameti stalno mijenjaju, odnosno da često dolazi do novih opterećenja na privredu.

Blagojević kaže da, ukoliko se poredimo sa zemljama u regionu, jedna od njihovih prednosti jesu veći podsticaji.

“Prilikom privlačenja stranih investicija, potrebno je voditi računa o sektorima privrede i područjima za ulaganje, ali posebno i o ulagačima, jer neka iskustva pokazuju da su pojedini investitori, nakon izvlačenja određene koristi, napuštali ovaj region i ostavljali probleme iza sebe. Ono što je sigurno jeste da su nama potrebne investicije, ali i podsticanje domaćih ulaganja”, ističe Blagojević.Kao neke od pozitivnih primjera stranih investicija u RS Blagojević navodi: Sportek Kotor Varoš, Hemofarm Banja Luka, Napco beds Petrovo, Swisslion Trebinje, EFT Rudnik i Termoelektrana Stanari, koja bi uskoro trebalo da počne sa komercijalnim radom.

Slaviša Raković, ekspert za finansijske usluge, kaže za naš portal da, bez obzira na nivo stranih investicija koje su realizovane u BiH od rata naovamo, danas imamo skroman rezultat, a on je određen djelimično visokom konkurencijom, a najvećim dijelom nerazumijevanjem stvarnosti i koncentracijom na politička pitanja od nematerijalnog značaja, koje su provodile političke elite u BiH.

Raković ističe da je jednostavno BiH porediti sa regijom: “Ono što karakteriše naše susjede BiH nema. Od jednog tržišta koncentracije u Beogradu koje nadmašuje populaciono cijelu BiH, ali na manjem prostoru, boljih komunikacija, bolje kvalifikacione strukture stanovništva, do jedne prebogate regije Zagreb-Varaždin u Hrvatskoj. Mi sada imamo situaciju da treba da se borimo sa Makedonijom, Albanijom, Crnom Gorom itd. za mjesto pod suncem, i tu imamo i neke uporedne prednosti. A imamo i sličnost sa kompleksom politizacije svega i endemske korupcije, koja uništava ekonomsku konkurentnost jednog društva”, kaže Raković za BUKU.

Raković ističe da je naš najveći problem izostanak bilo kakvih investicija, odnosno nedostatak motiva za investicije.

“Kako naša berza ima manji promet od kladionica, ne treba mnogo pameti da se konstatuje nedostatak ambijenta. Masivni državni aparat i perverzan nivo javne potrošnje, spojen sa besmislenim fiskalnim okvirom, doveo je do toga da u ovom društvu jedino raste štednja građana u bankama. I moram naglasiti zaista endemsku korupciju, koja uništava i samo društveno tkivo, pa zaključiti da svojim ponašanjem i šaljemo odbijajući signal investitorima. Dakle, osim nekih izuzetnih niša, na tržištu energije, maloprodaje ili dominacije na tržištu finansijskih usluga, strani investitori se teško odlučuju da ulažu kod nas, mada interesa ima”, objašnjava Raković.

PROMJENA JE JEDNOSTAVNA

Raković kaže da “recept” za poboljšanje privredne atmosfere mora uključivati rješavanje problema korupcije.

“Tamo gdje je država uređena, i gdje se dobro živi (ne samo mjereno platom), svi vole da dođu i privređuju. Zato je teško rješenje problema, jer se ne radi o nekom skupu mjera koje treba donijeti neka vlast, već o ukupnom unapređenju ambijenta. Svakako da je svođenje korupcije na tolerantnu mjeru preduslov, a i veoma bitan element značajnog unapređenja ambijenta”, ističe naš sagovornik.

On napominje da kod nas ima dosta primjera uspješnih stranih investicija, a uopšte strani investitori koji su uspjeli pustiti korijen gotovo su ispod radara, nisu uočljivi, a i iz njihovih primjera se može mnogo naučiti.

“Uostalom, mi pijemo Nektar, štedimo u nekoj od stranih banaka, koristimo toalet papir i salvete iz Banjaluke, a ne pomišljamo da su to produkti stranih investicija”, zaključuje Raković Slaviša.Iz Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH kažu da BiH ima tržište od oko četiri miliona stanovnika, a da tržišta tih veličina nisu atraktivna da bi multinacionalne kompanije svoje strategije fokusirale na njih.

Jasmina Halilović, portparolka Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH
, kaže da kada odlučuju gdje investirati, strani investitori procjenjuju više aspekata neke zemlje, a jedan od osnovnih je veličina tržišta.

“Recimo da BiH ima tržište od oko četiri miliona stanovnika. Tržišta tih veličina nisu atraktivna da bi multinacionalne kompanije svoje strategije fokusirale na njih. Nisu to zanemariva tržišta, ali ona nisu interesantna multinacionalnim kompanijama. Imajući u vidu da su stranim ulagačima poželjne one destinacije za koje je, uz stabilan i transparentan zakonodavni/regulativni okvir, karakteristična politička i ekonomska stabilnost, veličina i snaga tržišta, raspoloživost sirovina i radne snage pod povoljnim uvjetima itd, jasno je da ove kriterije teško može zadovoljiti bilo koja zemlja iz regiona”, kaže Jasmina za BUKU.

Ona ističe da kako bi se kompenzirao ovaj nedostatak, objedinjavanje ponude i potencijala, te prezentiranje regiona kao cjeline može umnogome pomoći u podizanju njegove atraktivnosti. Uz ostalo, Jasmina dodaje da se na ovaj način šalje i poruka o političkoj stabilnosti regiona, nepostojanju administrativnih barijera i prepreka, te prohodnosti ideja i kapitala u regiji.

Jasmina kaže da BiH pruža širok izbor investicijskih mogućnosti u različitim sektorima, a istovremeno imamo i veliku ponudu veoma jeftinog proizvodno-poslovnog prostora, prihvatljive troškove poslovanja, raspoloživost radne snage po povoljnim cijenama, uz postojeće poticaje vezane za investitore i izvoz, a sve bi to moglo biti interesantno investitorima.

“Uz ovo, sektori turizma i energetike, posebno proizvodnje čiste i obnovljive energije, veoma su atraktivni za svakog ulagača. Optimizam leži i u činjenici da imamo strateške infrastrukturne projekte koji mogu privući značajna sredstva, kao i privatizacija više strateških preduzeća”, kaže ona.

Za pokretanje značajnijeg investicionog ciklusa, portparolka Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH kaže da je potrebno unaprijediti prije svega poslovni ambijent, a samim tim i imidž zemlje, pravni sistem i osigurati političku stabilnost.

“Bez navedenog, nećemo biti u situaciji doseći nivo investicija koji bi bilježio značajan ekonomski razvoj zemlje i zapošljavanje. Također, moramo napustiti praksu da čekamo da nam investitori sami po sebi dođu. Ovdje je važno navesti i potrebu značajnijeg promoviranja zemlje i njenih potencijala u inostranstvu”, kaže na kraju naša sagovornica.

Kada je riječ o poslovnom ambijentu, iz Spoljnotrgovinske komore BiH savjetuju da BiH mora pozicionirati svoje mjesto i igrati odgovarajuću ulogu na globalnom, regionalnom i bilateralnom nivou.

“Najveći dio nadležnosti i regulative je na entitetskom nivou, a dodatni problem je uzajamna neusklađenost relevantnih propisa, kako sadržajno, tako i vremenom usvajanja i primjene. Iako i drugi segmenti imaju potencijal za jačanje svoje uloge, posebno tržište kapitala i osiguranja, trenutno je samo bankarstvo strateški činitelj i nositelj snage finansijskog sektora”, stoji u Prijedlozima za poboljšanje poslovnog ambijenta.

Na kraju možemo zaključiti da, ukoliko se nešto bitno ne promijeni u administrativnim i zakonskim procedurama da bi se olakšala strana ulaganja u BiH, ništa se bitnije neće promijeniti na ovom polju, a BiH će i dalje zaostajati za zemljama u regionu kada su strane investicije u pitanju.

KOMENTARI:
Loading...