9.4 C
Bosanska Krupa
Nedjelja, 11 Aprila, 2021

Amra Šabić-El-Rayess: Promjena je bitna, ali Joe Biden nema čarobni štapić (VIDEO)

“Ne možemo polagati nadu u bilo kojeg pojedinca, pa ni u najmoćnijeg predsjednika na svijetu, predsjednika SAD-a”, kaže Amra Šabić-El-Rayess. Ističe da je s Bidenom došla bitna ideološka promjena, ali to nije dovoljno.

“Amerika i cijeli svijet se nalaze u jednom kriznom momentu u kojem je prisutan ogroman porast mržnje, ogroman porast nasilja iz određenih rasističkih, islamofobskih tendencija i ja se jako brinem za budućnost ne samo Amerike nego i svijeta u narednih nekoliko decenija“, kaže Amra Šabić-El-Rayess, profesorica na Columbia University u New Yorku, za Deutsche Welle.

Šabić, u ekskluzivnom razgovoru za LIMITless DW-a, kaže da je s dolaskom Joea Bidena na mjesto predsjednika SAD nastupila “bitna ideološka promjena jer on daje pozitivan primjer, humani primjer, koji govori vrlo pozitivno o značaju rasne, religijske i drugih raznolikosti u SAD-u”.

“Međutim, ne možemo se osloniti na jednog pojedinca da mijenja ko smo mi kao ljudi”, kaže Šabić.

Paralele između bivše Jugoslavije i SAD-a

Šabić, kako u svom profesorskom radu, tako i izvan studentskih klupa, već dugo upozorava na paralele između stanja prije rata u bivšoj Jugoslaviji i sadašnjeg stanja u Americi. Često kaže da ovu Ameriku ne prepoznaje. Kaže da je, još početkom oktobra prošle godine, dakle prije održavanja američkih predsjedničkih izbora u novembru i prije juriša na Kapitol početkom januara, upozoravala i aludirala na to da postoji velika šansa da dođe do radikalizacije unutar ne samo policijskih, nego i vojnih snaga SAD-a.

“Gledati američku policiju kako ubija ljude crne boje kože bez grižnje savjesti je deja vu – horor film čiji kraj više nikada ne želim vidjeti”, napisala je Šabić tada za Al Jazeeru na engleskom i upozorila: “Ne želim samo upozoriti Amerikance, već želim vrisnuti iz sveg glasa da ukoliko nastavimo dehumanizirati jedni druge i ako izaberemo mržnju umjesto društvene kohezije uskoro ćemo biti u situaciji da saomoubilačkim vozom putujemo u ponor – bez povratne karte.”

“Svi imamo potencijal da mrzimo”

Zbog vlastitog iskustva iz BiH i zbog svega što se prethodno dešavalo nije bila iznenađena napadima na Kapitol, kao što nije bila iznenađena ni pobjedom Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima prije četiri godine.

Iznenađeni njenom perspektivom su, kako kaže, bili njeni prijatelji i kolege smatrajući da je ona možda tek posljedica njenog osobnog iskustva iz BiH.

No Šabić neprestano upozorava na sljedeće: “Mržnja nije isključiva za bilo koju naciju, grupu ljudi, za bilo kojeg pojedinca. Mi svi imamo potencijal da mrzimo. Znači bitno je biti svjestan toga da niko nije toliko poseban da ne može da doživi ono što smo mi doživjeli u BiH.”

“Nažalost ta granica, koliko daleko mržnja ide, se na neki način svakodnevno pomjera u Americi i širom svijeta gdje ono što je nekada bilo neprihvatljivo postaje postepeno prihvatljivo i ja se toga bojim”, kaže Šabić.

“Mačka kojoj nikada nisam dala ime”

A mržnju i ratu, koje je osjetila na svojoj vlastitoj koži, Šabić pokušava približiti prije svega mladim Amerikancima u svojoj knjizi “Mačka kojoj nikada nisam dala ime”. U knjizi piše, kako naglašava, o muslimanki koja je preživjela genocid u BiH, o tinejdžerki koja je preživjela opsadu Bihaća.

“Postoji praznina o znanju američkih mladih ljudi o tome šta se desilo u BiH. Oni prvi put čitajući moju ličnu priču saznaju da se desio genocid u BiH“, kaže Šabić.

Knjiga je postala bestseller u Americi, nagrađena sa šest zvjezdica književne kritike, što je rijetkost.

“Već dugo nisam prolio toliko suza čitajući knjigu”, napisao je jedan čitatelj na Amazonu. Sama Šabić kaže da je plakala satima, danima, imala noćne more nakon pisanja određenih odjeljaka, ali naglašava: “Moja knjiga nije politička, ona nije knjiga koja je puna mržnje, ona je knjiga koja se suprotstavlja mržnji.”

Dodaj komentar:
- Oglas -

Najnovije

- Oglas -

Povezani članci