Bosna i Hercegovine trebala bi 15. februara u Briselu predati aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji, a ovaj potez bh. vlasti našao se na udaru kritika svih onih koji smatraju da domaći političari žure s predajom aplikacije samo kako bi stvorili prividni osjećaj reformskog napretka.

S obzirom na to da Holandija u prvih šest mjeseci 2016. godine predsjedava Vijećem Evropske unije o kredibilnosti bh. aplikacije razgovarali smo s ambasadorom Holandije u BiH Jurriaanom Kraakom.

On je na početku razgovora kazao kako će Holandija do 30. juna. nastaviti raditi na temama koje se nalaze na dnevnom redu. To su četiri pitanja koja leže u srcu trenutnih EU izazova: migracije i međunarodna sigurnost, dublje i pravednije unutrašnje tržište, jaka valuta i budućnost klimatske i energetske politike.

“Uloga Holandije kao predsjedavajuće Vijeća EU jeste da bude pouzdan i učinkovit posrednik, ‘iskreni broker’ koji ima za cilj postići kompromis među 28 zemalja članica koje čine Vijeće EU, kao i između njih i Evropske komsije i Evropskog parlamenta”, kazao je Kraak.

On ističe kako će se Holandija isključivo u tom kontekstu baviti bh. aplikacijom za prijem u članstvo EU, te da je nakon intenzivne rasprave na najvišem nivou u Sarajevu i Haagu o vremenu predaje, Holandija prihvatila zahtjev vlasti Bosne i Hercegovine da se formalno podnošenje zahtjeva obavi 15. februara u Briselu.

“U ponedjeljak, 25. januara, bh. vlasti su pismom potvrdile ovaj datum. Holanski ministar vanjskih poslova Bert Koenders, sa zadovoljstvom će primiti zahtjev u ime Predsjedništva EU”, rekao je Kraak.

Dodaje da su zaključcima iz decembra 2015. godine, članovi Vijeća EU dali jasnu poruku vlastima u Bosne i Hercegovine: smisleni napredak u provedbi reformske agende mora biti napravljena kako bi se zahtjev smatrao vjerodostojnim.

Kraak podsjeća i da su u nekoliko navrata i kroz različite kanale i sredstva, Vijeće i Europska komisija podsjećali Bosnu i Hercegovinu da je ispunjenje tog uvjeta neophodno kako bi EU mogla poduzeti idući korak.

“Da budem jasan, nakon što Bosna i Hercegovina preda zahtjev, dalje je sve do zemlja članicama, a ne do Holandija koja predsjedava Vijećem EU. Zemlje će odlučiti da li je aplikacija kredibilna, a ova odluka donosi se konsenzusom. Drugim riječima, da bi aplikacija bila kredibilna sve zemlje članice moraju se s tim složiti”, rekao je Kraak.

Ipak, on ističe kako su Holandija, ali i drugi evropski organi obavijestili bh. vlasti da u Vijeću EU nema jednoglasnosti kada je u pitanju bh. aplikacija.

“To znači da u ovom trenutku, ne postoji dovoljna podrška za odluku o upućivanju zahtjeva Europskoj komisiji za analizu i savjete”, kazao je Kraak.

On je kazao kako su vlasti u BiH svjesne stanja i uvjeta koji moraju biti ispunjeni kako bi zahtjev za članstvo u EU bio kredbilan.

“Prvo i najvažnije, smislen napredak u provedbi reformske agende. Nakon toga slijedi uspostava mehanizma koordinacije i izmjena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU u dijelu koji se odnosi na tradicionalnu trgovinu”, rekao je Kraak.

Kraak je rekako kako Holandija ne može nikoga prisiliti da prihvati bh. aplikacije, ali da će i dalje djelovati kao “pošten posrednik” u rješavanju zahtjeva i sljedećih koraka.

“Podnošenje zahtjeva za članstvo ne znači da će Bosna i Hercegovina uskoro ući u EU. Prije znači da će Bosna i Hercegovina morati zadovoljiti sve stroge uvjete. To zahtijeva dalekosežne reforme i to će potrajati mnogo godina. Aplikacija je samo jedan korak u dugom i intenzivnog procesa”, zaključio je Kraak.

KOMENTARI:
Loading...